Na Veliki petak kršćani obilježavaju Kristovu smrt na križu, a to je ujedno i jedini dan u kojem nema euharistijskog slavlja u crkvama. Diljem svijeta razvijeni su mnogi pučki običaji, a u Hrvatskoj je jedan od najpoznatijih onaj na otoku Hvaru, gdje se održava procesija "Za Križen". 

Procesija se održava već više od 500 godina, a od 2009. godine je i na UNESCO-voj listi nematerijalnih dobara svjetske baštine. U procesiji je i ove godine bilo više stotina vjernika, koji na Hvar stižu iz svih dijelova Hrvatske, ali i svijeta. U procesiji je ove godine bio i general Ante Gotovina. 

"Za Križen" se krenulo na Veliki četvrtak točno u 22 sata iz šest crkava u središnjem dijelu otoka Hvara. Procesije su krenule iz Jelse, Pitava, Vrisnika, Svirača, Vrbanja i Vrboske. 

Križonoše se za procesiju zapisuju nekoliko godina unaprijed, a nositi križ na Hvaru je velika čast. Ove godine u Jelsi je nosio križ Luka Belić, u Pitvama Paulo Duboković, u Vrisniku Dragan Maligec, u Vrbanju Ivan Vodanović, u Svirčima Ljubo Makjanić te u Vrboskoj Pero Gabelić. Jelšanski križonoša na kraju puta dugog oko 22 kilometra ima najteži posao.

S križem se zatrči preko glavne mjesne 'pjace' oko 7 sati ujutro kada se procesija vrati u Jelsu. Na kraju puta svake godine ga dočeka jelšanski svećenik, ispred kojeg klekne s križem, prije nego što se vrati u crkvu. 

Uz križonošu je svečana pratnja, koju on sam izabere, a čine je: dva nosača svijećnjaka (kandeliri), 6 do 12 nosača teških voštanih svijeća (torci), 8 i više, čak do 30-ak nosača svečanih fenjera (ferala), dva pratioca križonoše za njegovu sigurnost na putu, dvojica glavnih pjevača Gospina plača i još 3-4 pjevača koji pjevaju (“odgovaraju”) responzorij.

Vremenske neprilike ne utječu na održavanje procesije, a unatoč buri i hladnoći i ove godine se tradicija nastavila. Osim na središnjem dijelu otoka, procesije se održavaju i u još nekim mjestima na Hvaru.