Omikron se vrlo brzo širi Europom, međutim dobra je vijest da je hospitaliziranih znatno manje nego kod prethodnih varijanti virusa što mnogi znanstvenici povezuju s krajem pandemije koronavirusa, a jedan od njih nije i prof.dr.sc. Zlatko Trobonjača imunolog sa Sveučilišta u Rijeci. On smatra da će se virus i dalje razvijati.
POGLEDAJTE VIDEO
- Teško je predvidjeti dolazi li s omikronom i kraj epidemije. S obzirom na sva događanja do sada i razvoj virusa, vidimo da su do nas došla četiri opasna soja koronavirusa i za pretpostaviti je da to nije kraj, da će se virus i dalje razvijati i da ćemo se suočavati s nekim novim sojevima koji imaju neke drugačije karakteristike - rekao je za HRT.
Što se tiče omikrona smatra da se jako brzo širi, ali da će to pomoći ljudima da stvore imunitet i za nadolazeće verzije virusa.
Osvrnuo se na primjer Afrike gdje je procijepljenost 6 posto, a broj oboljelih je u postotku značajno manji.
- Prvo se moramo zapitati koliko su ti epidemiološki podaci točni s obzirom da su tamo slabo razvijene epidemiološke službe, a drugo demografska struktura afričkog stanovništva je drugačija. Njihova populacija je puno mlađa nego europska, a znamo da ta mlađa populacija lakše obolijeva ili su asimptomatski. Ta dva faktura su ključna u zaključcima da Afrika nije doživjela veću epidemiju. U Južnoj Africa gdje je epidemiološka služba ipak malo više razvijena vidjet ćete da ima puno više zaraženih i da bez obzira na mlađu populaciju postoji epidemija i da se virus širi, rekao je Trobonjača, komentiravši i pooštravanje mjera u europskim zemljama - rekao je.
- Vidimo da se u nekim europskim zemljama omikron eksplozivno širi i bez obzira što se procjenjuje da će uzrokovati lakše oblike bolesti, obzirom na brzo širenje mogao bi dovesti do povećanja hospitalizacije i težih oblika bolesti i to se pokušava spriječiti kako bi se, na neki način, ograničila brzina ulaska omikrona u društvo i dinamika epidemija. Zato se i uvode epidemiološke mjere - rekao je.
Proteinsko cjepivo protiv korone nedavno je izašlo u upotrebu, ali on ističe kako se zapravo radi o tradicionalnom cjepivu.
- Ono je više tradicionalno cjepivo, temeljeno na tradicionalnim metodama pripravka cjepiva. Od mRNA cjepiva dobivamo uputu za sintezu jednog virusnog proteina kojeg nakon što se sintetizira imunološki sustav prepozna i na njega reagira, a u proteinskom dobivamo gotov protein. Ali moramo znati da mi dominantno reagiramo s proizvodnjom protutijela, malo slabije sa staničnom T limfocitnom imunošću koja nas štiti od težih oblika bolesti, a s druge strane u proteinskom cjepivu moramo koristiti, da bi ostvarili imunosni odgovor, pojačivače imunosti što možda nije dobro u odnosu na neka druga stanja imunosnog sustava, rekao je te dodao da ljudima koji boluju od autoimunosnih bolesti ne bi preporučio proteinsko cjepivo i da bi u takvim situacijama mRNA cjepivo bilo pametnije jer se radi o čistom antigenu bez pojačivača i dodataka - rekao je.
Mnogi znaju oboljeti od koronavirusa u kraće vrijeme nekoliko puta, ali imunolog tu ističe kako je svačiji organizam drugačiji i različito se odupire virusu.
- Relativno česta imunonedostatnost je proizvodnja imunoglobulina koji se nalaze na sluznicama i štite ih od infekcije. Ljudi toga nisu ni svjesni jer nemaju neke veće probleme što se tiče zdravlja, a onda se u ovakvim stanjima mogu pokazati i ljudi se mogu više puta inficirati. A i mi nemamo epidemiju s jednim sojem, već više i ako stvorite imunost protiv jednog soja to ne znači da će vas imunost pokrivati protiv drugog soja, rekao je, dodavši da to nije često, ali da se događa - zaključio je.