News

Komentari 74

Imunolog Trobonjača: 'Za pretpostaviti je da omikron ne donosi kraj, virus će se razvijati'

Imunolog Trobonjača: 'Za pretpostaviti je da omikron ne donosi kraj, virus će se razvijati'

Vidimo da se u nekim europskim zemljama omikron eksplozivno širi i bez obzira što se procjenjuje da će uzrokovati lakše oblike bolesti, rekao je Trobonjača

Omikron se vrlo brzo širi Europom, međutim dobra je vijest da je hospitaliziranih znatno manje nego kod prethodnih varijanti virusa što mnogi znanstvenici povezuju s krajem pandemije koronavirusa, a jedan od njih nije i prof.dr.sc. Zlatko Trobonjača imunolog sa Sveučilišta u Rijeci. On smatra da će se virus i dalje razvijati.

POGLEDAJTE VIDEO



- Teško je predvidjeti dolazi li s omikronom i kraj epidemije. S obzirom na sva događanja do sada i razvoj virusa, vidimo da su do nas došla četiri opasna soja koronavirusa i za pretpostaviti je da to nije kraj, da će se virus i dalje razvijati i da ćemo se suočavati s nekim novim sojevima koji imaju neke drugačije karakteristike - rekao je za HRT.

Što se tiče omikrona smatra da se jako brzo širi, ali da će to pomoći ljudima da stvore imunitet i za nadolazeće verzije virusa.

Osvrnuo se na primjer Afrike gdje je procijepljenost 6 posto, a broj oboljelih je u postotku značajno manji.



- Prvo se moramo zapitati koliko su ti epidemiološki podaci točni s obzirom da su tamo slabo razvijene epidemiološke službe, a drugo demografska struktura afričkog stanovništva je drugačija. Njihova populacija  je puno mlađa nego europska, a znamo da ta mlađa populacija lakše obolijeva ili su asimptomatski. Ta dva faktura su ključna u zaključcima da Afrika nije doživjela veću epidemiju. U Južnoj Africa gdje je epidemiološka služba ipak malo više razvijena vidjet ćete da ima puno više zaraženih i da bez obzira na mlađu populaciju postoji epidemija i da se virus širi, rekao je Trobonjača, komentiravši i pooštravanje mjera u europskim zemljama - rekao je.

- Vidimo da se u nekim europskim zemljama omikron eksplozivno širi i bez obzira što se procjenjuje da će uzrokovati lakše oblike bolesti, obzirom na brzo širenje mogao bi dovesti do povećanja hospitalizacije i težih oblika bolesti i to se pokušava spriječiti kako bi se, na neki način, ograničila brzina ulaska omikrona u društvo i dinamika epidemija. Zato se i uvode epidemiološke mjere - rekao je. 

Proteinsko cjepivo protiv korone nedavno je izašlo u upotrebu, ali on ističe kako se zapravo radi o tradicionalnom cjepivu.



- Ono je više tradicionalno cjepivo, temeljeno na tradicionalnim metodama pripravka cjepiva. Od mRNA cjepiva dobivamo uputu za sintezu jednog virusnog proteina kojeg nakon što se sintetizira imunološki sustav prepozna i na njega reagira, a u proteinskom dobivamo gotov protein. Ali moramo znati da mi dominantno reagiramo s proizvodnjom protutijela, malo slabije sa staničnom T limfocitnom imunošću koja nas štiti od težih oblika bolesti, a s druge strane u proteinskom cjepivu moramo koristiti, da bi ostvarili imunosni odgovor, pojačivače imunosti što možda nije dobro u odnosu na neka druga stanja imunosnog sustava, rekao je te dodao da ljudima koji boluju od autoimunosnih bolesti ne bi preporučio proteinsko cjepivo i da bi u takvim situacijama mRNA cjepivo bilo pametnije jer se radi o čistom antigenu bez pojačivača i dodataka - rekao je.

Mnogi znaju oboljeti od koronavirusa u kraće vrijeme nekoliko puta, ali imunolog tu ističe kako je svačiji organizam drugačiji i različito se odupire virusu.

- Relativno česta imunonedostatnost je proizvodnja imunoglobulina koji se nalaze na sluznicama i štite ih od infekcije. Ljudi toga nisu ni svjesni jer nemaju neke veće probleme što se tiče zdravlja, a onda se u ovakvim stanjima mogu pokazati i ljudi se mogu više puta inficirati. A i mi nemamo epidemiju s jednim sojem, već više i ako stvorite imunost protiv jednog soja to ne znači da će vas imunost pokrivati protiv drugog soja, rekao je, dodavši da to nije često, ali da se događa - zaključio je.

Najčitaniji članci