Kandidat koji osvoji savezne države Ohio i Floridu sigurno postaje novi predsjednik Sjedinjenih Američkih Država. Ove dvije države spadaju u one koje nisu tradicionalno opredijeljene ni za demokrate niti za republikance, a među neopredijeljenim državama one u elektorski kolegij šalju najviše predstavnika.

Ohio daje 18, a Florida 29 elektorskih glasova.

Upravo zato aktualni predsjednik SAD-a Barack Obama i njegov republikanski protukandidat Mitt Romney finale svojih kampanja provede boreći se za naklonost svakog pojedinog birača u Ohiju i Floridi.

Posljednje ankete prije večerašnjih izbora govorile su da u obje države vodi Obama. Prednost je sitna, ali u izbornom sustavu SAD-a i najmanja prednost dovoljna je za premoćnu pobjedu.

Predsjednika biraju elektori, koje svaka pojedina savezna država šalje u izborni kolegij. Pravilo je da svi elektori iz pojedine države glasaju za istoga kandidata. Primjerice, ako Obama u Floridi osvoji 50 posto glasova plus jedan, za njega će na kolegiju glasati svih 29 elektora koje Florida šalje u kolegij. U tom slučaju, glasovi svih onih Amerikanaca koji su odabrali Romneya doslovno postaju bezvrijedni. Tako je moguće i da neki kandidat postane predsjednik iako je više Amerikanaca svoj glas dalo njegovu protukandidatu.

Takvih slučajeva je već bilo u povijesti SAD-a, a posljednji put je tako bilo 2000. godine. Tad je George Bush mlađi postao predsjednik iako je demokrat Al Gore dobio 543.000 glasova više. Rasplet ovih kontroverznih izbora morao je dati američki Vrhovni sud, a sporna je bila upravo savezna država Florida. Glasove su ondje nanovo prebrojavali, ali su na kraju ipak elektori iz Floride svi glasali za Busha. Neki misle da bi i Obama mogao osvojiti većinu elektora, a izgubiti većinu birača na području cijelih Sjedinjenih Država. Elektorski izbori korijen imaju u samom nastanku Sjedinjenih Američkih Država. Britanske kolonije postale su države i pazile su na to da ne stvore centraliziranu državu.