Hrvatska ubire više poreza nego što joj porezni kapacitet dopušta zbog čega više nema prostora za daljnji rast poreznih stopa i uvođenje novih poreza. Umjesto toga fiskalna bi se konsolidacija trebala usmjeriti na veću djelotvornost postojećih poreza te, još više, na smanjenje javnih rashoda, ocjenjuje Marina Kesner-Škreb iz Instituta za javne financije (IJF).

U objavljenom osvrtu IJF-a 'Je li Hrvatska dosegnula porezni maksimum?' Kesner-Škreb navodi kako je pogrešno porezno opterećenje u Hrvatskoj uspoređivati u odnosu na zemlje poreznog okruženja, odnosno s ostalih 27 članica Europske unije, pa čak i samo sa zemljama sličnog BDP-a per capita. 

Za relevantniju procjenu poreznog kapaciteta zemlje, navodi, potrebno je u obzir uzeti i dodatne varijable, poput specifičnih makroekonomskih, demografskih i institucionalnih osobina svake zemlje, jer se u suprotnom mogu izvlačiti pogrešni zaključci.

Kesner-Škreb u svom osvrtu navodi nekoliko usporedbi koje sve ukazuju da Hrvatska ubire više poreza nego što joj porezni kapacitet dopušta, pa stoga više nema prostora za daljnji rast poreznih stopa i uvođenje novih poreza.