Od invazije na Ukrajinu moj mirovinski fond polako je padao, nisam paničarila, ali onda mi je u jednom danu stigao SMS iz kojeg sam doznala da sam izgubila 9000 kuna, pa se to popelo na 13.000, pa na 17.000 kuna, Tad me već uhvatila panika. U petak je ipak slijedio blagi oporavak. Imam još godinu i pol do mirovine i to su mi velike razlike, pa se bojim mogu li zbog invazije ostati bez novca, kaže nam čitateljica koja štedi i u drugome mirovinskom stupu.

U četiri mirovinska fonda, od kojih svaki ima tri kategorije, ukupno je raspoređeno više od 2,1 milijun hrvatskih građana koji izdvajaju pet posto od bruto plaće svaki mjesec. Upravo o prinosima i u drugome mirovinskom stupu ovisi visina ukupne buduće mirovine. Od početka godine hrvatski mirovinski fondovi jesu u minusu, a i od početka invazije. Pad ovisi o kategoriji. Postoje A, B i C kategorija unutar svakog od četiri obvezna mirovinska fonda. Kategorija A namijenjena je mlađim ljudima i većina novca je u dionicama, pa su oni najviše pali, u kategoriji B, koja je srednje rizična te kombinira sigurne državne obveznice i dionice, 90 je posto hrvatskih građana, a u kategoriju C prebacuju se uglavnom ljudi pred mirovinu i oni su najsigurniji. Indeks za kategoriju A pao je od početka godine 5,21 posto, za B 3,56 posto, a za C je pao samo 2,64 posto. Možda se u postotku čini malo, ali našoj čitateljici i mnogim drugima to realno znači mnogo jer, kad se ti postoci pretoče u kune, dolazimo do pozamašnih iznosa.

No iz Udruge mirovinskih fondova poručuju da su mirovine sigurne i da su oscilacije na tržištu moguće, ali da unatoč tome fondovi ostvaruju rast i povećavaju uplaćeni novac za članove. Dijana Bojčeta Markoja, koja vodi Udrugu obveznih mirovinskih fondova, kaže da je najveći pad bio u financijskoj krizi 2008. godine. Tad je indeks koji mjeri vrijednost fondova pao za čak 12,5 posto. Ali ipak je slijedio oporavak.

- U 20 godina rada mirovinskih fondova suočili smo se s nekoliko kriznih razdoblja. Oscilacije na tržištu dio su poslovanja mirovinskih fondova, s njima smo se susretali i u prošlosti, u ovih 20 godina postojanja mirovinskih fondova i usprkos prijašnjim krizama, mirovinski fondovi zaradili su 50 milijardi dodane vrijednosti za svoje članove. Sustav, ovako kako je posložen s kategorijama fondova A, B i C, namijenjen je upravo tome da zaštiti portfelje onih koji su pred mirovinom, a drugi imaju vremena osjetiti benefite oporavka - odgovorila nam je Bojčeta Markoja.

Ona kaže da su svjetska tržišta pala nakon invazije, pa su cijene dionica nakon invazije u Europi pale, a istodobno je zbog rasta kamata došlo i do pada cijena obveznica.

A to sve odrazilo se i na mirovinske fondove. No ona podsjeća da je zakonom reguliran zajamčeni prinos za klijente, a fondovi na posebne račune uplaćuju i novac kao jamstveni polog.

- Mirovine iz drugog stupa su sigurne. Poslovanje obveznih mirovinskih fondova propisano je zakonima i dobro je nadzirano. Struktura portfelja obveznih mirovinskih fondova mijenja se i ide prema većoj diverzifikaciji. Mirovinski fondovi i u trenucima krize koriste prilike koje se pojave na tržištu kao dugoročni investitori - kaže Bojčeta Markoja.

Ističe da je upravo obilježje mirovinskih fondova njihova dugoročnost. Ukupna imovina pod upravljanjem obveznih mirovinskih fondova krajem siječnja 2022. dosegnula je 133,1 milijardu kuna. To je zbroj onoga što je uplaćeno i prinosa koji su ostvarili ulaganjem. U kategoriji A prinos od osnivanja iznosi 7,69 posto, za kategoriju B 5,47 posto, a za kategoriju C 4,37 posto.