U emisiji RTL Danas objavljeno je novo istraživanje koju je RTL napravio u suradnji s Promocijom plus.
Agencija Promocija plus provela je istraživanje od 02. studenog do 04. studenog na uzorku od 1300 ispitanika u cijeloj zemlji kako bi saznali koliko je Hrvata dobilo povišicu zbog inflacije, kako Hrvati kupuju u krizi te kako štedjeti na akcijama.
Povećanje primanja u posljednjih pola godine
Za više od polovicu ispitanika, čak 55 posto (55,0 posto) primanja su u zadnjih šest mjeseci ostala potpuno ista. Nešto je više sreće imalo 35 posto ispitanika (35,2 posto) kojima se plaća povećala, dok ima i onih kojima su primanja manja, njih 6 posto (5,8 posto) ispitanih.
Veća primanja za trećinu građana zvuči bajkovito, no kolika su zapravo bila povećanja?
Za 61 posto (61,4 posto) primanja su veća tek do 5 posto, kod prosječne plaće u Hrvatskoj to je tek oko 300 kuna.
Za samo 27 posto (27,3 posto) Hrvata plaća je narasla do 10 posto dok se povećanju većem od 20 posto razveselilo niti 3 posto (2,8 posto) ispitanih.
Socio-demografski podaci koji se odnose na spol govore da je 39 posto (39 posto) Hrvata narasla plaća dok je 32 posto (31,9 posto) Hrvatica dobilo povećanje primanja. Za čak 54 posto (54,4 posto) ispitanika u dobnoj skupini od 61-70 su porasla primanja, ali treba spometnuti da su u toj dobnoj skupini građani u mirovini čiji je porast povećala Vlada s jesenskim mjerama pomoći.
Što se tiče regijske stratifikacije podataka otprilike su jednako raspoređeni postoci povećanja primanja pa se tako kreću između 33 posto i 38 posto. U Zagrebu i okolici je povećanje primanja dobilo najviše građana (37,8 posto). Svega 33,6 posto Slavonaca dobilo je povećanje prihoda.
Očekivanja u pogledu osobnih financija
Čak polovica ispitanika smatra da će se njihovo financijsko stanje pogoršati (49,5 posto), a gotovo 30 posto (29,3 posto) da će ostati isto u narednoj godini.
Samo je 15 posto (14,8 posto) optimističnih koji su uvjereni da će im financije u 2023. godini donekle ili značajno porasti.
Najpesimističniji su oni u dobi između 31 i 40 godine, a pesimističniji spol oko povećanja primanja su žene (21,2 posto ih smatra da će im se primanja značajno pogoršati, a 29,5 posto da će im se donekle pogoršati).
Zagrepčani i oni koji žive u okolici su najoptimističniji oko očekivanja u pogledu osobnih financija pa ih svega 16,4 posto smatra da će im se značajno pogoršati situacija, za razliku od čak 24,1 posto Dalmatinaca koji smatraju isto.
Kako Hrvati kupuju u krizi?
Više od 41 posto (41,2 posto) građana počelo je kupovati na akcijama.
Oko 13 posto (13,1 posto) počelo je manje kupovati neprehrambene proizvode, ali i velika ekonomična pakiranja (13,0 posto), dok oko 11 posto (11,4 posto) sada kupuje samo osnovne prehrambene namirnice ili marke trgovačkih kuća koje su u pravilu jeftinije od konkurencije.
Oko 2 posto (2,4 posto) građana kupuje samo ono što im treba. Ništa se u kupovanju nije promijenilo tek za jedan posto Hrvata.
Utjecaj poskupljenja na emocionalni život građana
Izrazito ili donekle poskupljenja su emocionalno djelovala na više od 74 posto (74,3 posto) ispitanih, malo na 17 posto (16,7 posto), dok 7 posto (7,0 posto) ispitanika situacija uopće ne dira.
Inflacija je izrazito djelovala na emocionalni život najviše u Dalmaciji, gotovo 48 posto (47,7 posto) , zatim u Sjevernoj Hrvatskoj 46 posto (45,8 posto), dok je na dnu ljestvice Zagreb i okolica, ali i dalje visokih 37 posto.
Zanimljivo je da je na emocionalni život Hrvatica više utjecalo poskupljenje pa ih je 45 posto (45,4 posto) kazalo da na njih izrazito djeluje dok je 38 posto (37,8 posto) Hrvata reklo isto.
Dodatno, čak na 65 posto (65,2 posto) ispitanih koji imaju završenu osnovnu školu ili nemaju završenu školu je kazalo da im je na emocionalni život poskupljenje izrazito djelovalo u odnosu na osobe s višim ili visokim obrazovanjem (31,3 posto).