Je li socijalna politika zapuštena u Hrvatskoj, kako planiraju poboljšati život umirovljenika i socijalno ugroženih, kako će se mijenjati Zakon o radu te jesu li mirovine sigurne ako izbije drugi val epidemije samo su neka od pitanja na koja na koja smo tražili odgovore u velikoj debati 24sata na temu socijalne politike u Hrvatskoj.

Gosti su HDZ-ov ministar rada i mirovinskog sustava Josip Aladrović, prof.dr.sc Nino Žganec iz Restart koalicije, Davor Huić iz Fokus i Pametno te Danijela Dolenec iz političke platforme Možemo.

POGLEDAJTE VIDEO DEBATE

Je li Hrvatska siromašna zemlja?

Ministar Aladrović smatra da nismo, čak štoviše, misli da smo čak i bogatiji. Davor Huić tvrdi suprotno, te dodaje da je problem što postajemo sve siromašnija zemlja.

Nino Žganec: Hrvatska je izrazito siromašna zemlja. Imamo preko 600.000 umirovljenika koji imaju mirovinu ispod razine siromaštva. Pitanje siromaštva nije pitanje BDP-a.

Danijela Dolenec: Za progresivnu agendu ključni pojam je dobrobit. To se tiče razine zaposlenosti i kvalitete zaposlenosti, jer je to direktno vezano za mirovinski sustav. Zatim, u kojoj mjeri razumijemo potrebe ljudi.

Pitanje za ministra Aladrovića: Zašto umirovljenici nisu dobili besplatne maske?

Išli smo sa 63 ekonomske mjere vezane za Covid krizu. Bio je toliko širok spektar mjera i teško je naći nekoga da je isključen iz mjera. Mi konstantno idemo s tim da se povećavaju mirovine i da se time poveća standard umirovljenika. Ono što je bitno je da u dugom rukom da sustave socijalne sigurnosti jačamo.

Pitanje za Danijelu Dolenec: Biste li najugroženijima dali još kakvu pomoć u Covid krizi?

Sve su se zemlje našle u situaciji da su se morale suočiti s donošenjem brzih mjera. Vidjelo se koliko je važan javni sektor. 96 zemalja u Covid krizi su uspjeli povećati naknade za ugrožene, Hrvatska je među zemljama koja nije.

Pitanje za ministra Aladrovića o mirovinama:

- Mirovine nisu ugrožene i neće kasniti. Moramo razmišljati kako ih učiniti adekvatnijim, kako ih povećati. Neki problemi se ne mogu riješiti odmah, ali bilježimo pozitivne trendove. Ispunit ćemo obećanje da ćemo ih dići za deset posto. Omogućili smo neke stvari, poput one da umirovljenici mogu raditi pola radnog vremena. Odgovornost svih nas je da produžimo radni vijek, odnosno duži ostanak u svijetu rada, mi imamo oko 30 godina prosjek za radni vijek, a dosta zemalja zapada imaju daleko veći radni vijek, do 37 godina. Imamo neproporcionalno veliki broj odlazak u prijevremenu mirovinu.

Danijela Dolenec: Sve smo više ekonomija koja ima veliku razinu sive ekonomije, oslanjamo se previše na usluge i ostale loše elemente koje utječu na neodrživost mirovinskog sustava. Hrvatska nema razvojnu politiku. Kod nas su jako izraženi i zastupljeni ugovori na određeno.

Davor Huić: Nadovezao bih se na Dolenec, rekla je da nismo imali koristi od ulaska u EU. Hrvatska je od ulaska u EU rasla, odnosno izvoz Hrvatske je rastao brže nego BDP. Ulazak u EU je za našu ekonomiju imao pozitivan učinak. Tu država nije odigrala veliku ulogu, nego kompanije koje su se prilagodile i nametnule se tržištu od 500 milijuna ljudi. A što se tiče mirovina, problem je struktura, odnosno broj zaposlenih i umirovljenika. Drugi problem je što jako malo ljudi radi. Moramo demotivirati prijevremno umirovljenje.

Dolenec: Nisam rekla da nismo imali koristi, nego da smo mogli imati više koristi. Druge države su bolje integrirali svoje politike da svi imaju koristi. Pa sami ste rekli da smo siromašni, znači da nismo imali onoliku korist koju smo mogli. Imamo sve više niskokvalitetnih i loše plaćenih poslova.

Nino Žganec najavio je dugoročni rast od 10 posto kao dođu na vlast, a odgovorio mu je Davor Huić:

- Novac je oskudni resurs, nema ga dovoljno. Lako je razbacivati se brojkama o rastu. Procjena za naš rast je manja od jedan posto.

Smanjenje državnog aparata?

Davor Huić: Ne vidim da će HDZ i SDP provoditi reforme. Javna uprava je prevelika, a neefikasna. Imaju i problem netransparentnosti.

Danijela Dolenec: Postoji razlog zašto reforme dugo traju. Puno toga je stavljeno  u jedan koš. Jedno je državna uprava, koja služi stranačkom smještaju kadrova. Javni sektor je drugo, u Covid krizi se vidjelo koliko je javni sektor ključan.