Policija je prikupila 3479 dojava o kršenju samoizolacije, a utvrđeno je da su 928 osobe kršile mjeru, ustvrdio je u ponedjeljak šef Nacionalnog stožera civilne zaštite i ministar unutar njih poslova Davor Božinović.
Takve nedogovorne pojedince uglavnom kažnjavaju prekršajno. Do sada je policija samo dvojicu prijavila kaznenu. U Srbiji je nedavno građanin koji nije postupao ppo zdravstvenim propisima u vrijeme epidemije, piše Blic, kažnjen s tri godine zatvora.
Ljude u samoizolaciji, koji je svjesno krše može se, rekli su odvjetnici, kazneno goniti zbog širenja i prenošenja zaraznih bolesti za što je predviđena kazna do dvije godine zatvora. No to se ne radi. Na pitanje MUP-u zašto ne uhićuju recidiviste i zašto protiv njih ne podnose kaznene prijave dobili smo sljedeći odgovor:
- Kod ostvarivanja obilježja kaznenog djela “Širenje i prenošenje zarazne bolesti” koje je opisano u članku 180. Kaznenog zakona RH, nužno ostvarenje konkretne opasnosti za druge osobe koja proizlazi isključivo iz spoznaje zaražene osobe da bi svojim postupcima mogla širiti i prenositi zaraznu bolest pa to čini s namjerom ili je s druge strane svjestan te opasnosti pa na to pristaje. Također navedena obilježja mogu biti obuhvaćena i nehajem počinitelja kad isti svjestan da može ostvariti obilježja kaznenog djela lakomisleno smatra da se to neće dogoditi ili da će to moći spriječiti - kažu u MUP-u te dodaju:
- S druge strane mjere samoizolacije predstavljaju preventivni način sprječavanja socijalnih kontakata i sprječavanje mogućnosti širenja i prenošenja zarazne bolesti od strane osoba koje dolaze s područja koja su prepoznata kao žarišta pandemije. Kršenje mjere samoizolacije od strane osobe kod koje nije potvrđena zarazna bolest ne predstavlja kazneno djelo već se radi o prekršaju iz Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti. U slučaju utvrđenog kršenja mjera samoizolacije policija o tome obavještava Državni inspektorat, koji potom poduzima mjere iz svoje nadležnosti - zaključuju u MUP-u.
Policajci su do sada nadležnom državnom odvjetništvu podnijeli dvije kaznene prijave zbog širenje i prenošenje zarazne bolesti a istovremeno rade izvide u više slučajeva kako bi se utvrdile stvarne okolnosti na osnovu kojih bi se i utvrdilo postojanje obilježja ovog kaznenog djela.
POGLEDAJTE VIDEO:
No članak zakona jasno kaže "Tko ne postupi po propisima ili naredbama kojima nadležno državno tijelo naređuje preglede, dezinfekciju, dezinsekciju, deratizaciju, odvajanje bolesnika ili drugu mjeru za sprečavanje i suzbijanje zarazne bolesti među ljudima, odnosno za sprječavanje i suzbijanje zarazne bolesti životinja od kojih mogu oboljeti i ljudi, pa zbog toga dođe do opasnosti od širenja zarazne bolesti među ljudima ili prenošenja zarazne bolesti sa životinja na ljude, kaznit će se kaznom zatvora do dvije godine".
Nobilo: Tko ponovi, mogao bi i u zatvor
Odvjetnik Anto Nobilo smatra da, ako netko svjesno krši samoizolaciju i tako predstavlja opasnost da bi mogao zaraziti druge te to, nakon što je prekršajno kažnjen ponovi, postoji osnova da ga se pošalje u istražni zatvor.
- U takvim slučajevima može ga se pritvoriti zbog opasnosti od ponavljanja kaznenog djela - kaže Nobilo. No, dodaje, možda u sustavu to izbjegavaju kako se, ako se kasnije utvrdi da je pozitivan ne bi raširio virus. Slično mišljnje ima i odvjetnik Ljubo Pavasović Visković.
- Od ukidanja mogućnosti davanja jamčevine za sve istražno zatvorske osnove, istražno zatvorski sustav prenapregnut je tako da nema mogućnosti da bilo koji istražni zatvor u Hrvatskoj primi osobu koja bi efektivno trebala biti izolirana. Vrlo je vjerojatno da bi došlo do sigurnosnog problema s općom zatvorskom populacijom, a o posljedicama da takva osoba doista bude zaražena teško je i razmišljati. Naime, širenje virusa u zatvorskom sustavu značilo bi njegov potpun slom, pobune, probleme s pravosudnom policijom, paralizu sudova koji bi trebali rješavati istražno zatvorske predmete itd. - kaže odvjetnik.
Posebna ustanova za one koji krše mjeru
- Rješenje nije niti Bolnica za osobe lišene slobode, jer bi efekti ulaska zaražene osobe u bolničku zatvorsku ustanovu bili još tragičniji negoli bi to bilo u slučaju običnog zatvora. Rješenje bi bilo stvaranje posebne ustanove samo za te slučajeve, međutim, zbog kaotičnog vremena to je i prostorno i kadrovski nemoguće sada organizirati - smatra odvjetnik Ljubo Pavasović Visković te zaključuje kako bi svakako bi u budućnosti i zakonski i organizacijski trebalo predvidjeti ovakvu situaciju i izazove koje ona postavlja pred zatvorski sustav.