„Nima Splita do Splita“, pjevali su 1964. Tereza Kesovija i Toni Kljaković na četvrtom Splitskom festivalu. Pjesma je postala svojevrsna, neslužbena himna Splita koju danas na feštama ne pjevaju samo Splićani, već i ostali Dalmatinci, ali i Slavonci, Zagorci, Međimurci – svi. Taj je stih sad, međutim, dobio i novo značenje, jer se već naširoko može čuti i kako nema adventa do splitskog adventa. Grad je prekrasno, decentno ukrašen, čime je istaknuta njegova vizura i udahnut mu pročišćeni glamur, a na svakom „kantunu“ su adventski sadržaji i zabava.
Riva, foto Grad Split, TZ Split
Najveća je dodana vrijednost splitskog adventa njegovo sunce, lijepo vrijeme. Toga nema baš u Beču ili Strasbourgu, Zagrebu. Nema u tim gradovima ni mirisa bakalara koji će u Splitu zamirisati na Badnjak, kao da dolazi iz jedne velike, zajedničke "kužine". Koji dan kasnije, na dočeku Nove godine neće vam biti potreban debeli zimski skafander, tek laganija „jaketa“, kako to Splićani kažu. Niste još vidjeli plakate po Zagrebu koji vas u Split mame adventskim suncem? Kažu: dođite nam sa četiri, na petnaest „celzijevaca“, jer grad će sve do 7. siječnja živjeti jedan doista poseban advent – mediteranski, a istovremeno nekako baš srednjoeuropski. Jedinstven je to spoj mediteranske opuštenosti i europske blagdanske elegancije.
Advent se u Splitu prostire od centra grada do njegovih najživljih kvartova – od Prokurativa i Pjace, preko Rive, Đardina, Obrova, Kampusa, do Šperuna, Mertojaka i Stobreča. Svaka zona ima specifičan program, i ako dvojite kamo otići ili što pogledati, dileme nema – obiđite ih sve.
Dnevni doček Nove godine na Pjaci, foto Grad Split, TZ Split
Krenimo od Pjace, „tinela“ grada, u prijevodu sa splitskog – dnevnog boravka. Smještena između stare vijećnice i poznate „Ure“, Pjaca je vjerojatno najšarmantniji splitski trg, i inače drago, mnogima omiljeno okupljalište, na kojem ćete tijekom adventa naići na gotovo sve generacije – bake i djedove, mame i tate, djecu. Ovdje se sporije šeta, glasnije razgovara, ali i srčanije smije. Tu se ostaje malo dulje od planiranog, a šetnja se spontano pretvara u ples. Poseban će sjaj Pjaca dobiti na Badnjak, i na dnevnom dočeku Nove godine, kad cijeli trg postaje veliko zajedničko slavlje.
Pjaca, foto Grad Split, TZ Split
Na Badnjak će u podne klape tradicionalno zapjevati „Ispod Ure“, a sat i pol kasnije na Pjaci će nastupiti i Danijela Martinović. Između ostalih, 27. studenog okupljene će zabavljati Pavel, dan poslije Vanna, i tako redom sve do Stare godine, kad će u 13 sati na Pjaci biti dočekana Nova godina uz DJ-a Cicu i Zrinu, uz glazbu za sve generacije. Idealno za mlade i stare, pogotovo za one koji su se odviknuli od noćnih izlazaka i vole ranije na spavanje.
Obrov, foto Grad Split, TZ Split
One koji pak još mogu uživati do kasnih sati, u novu će godinu uvesti Baby Lasagna, Željko Bebek i Duo Vanillaz koncertom na Rivi, malo ispod Pjace. Uostalom, zašto se ne prebaciti s dnevnog dočeka na Pjaci, na onaj večernji na Rivi?
Na Badnjak će se, ne zaboravimo, i ove godine miris bakalara širiti gradom s Pazara, s njegove tradicionalne podjele uoči Božića, kad se dijeli i toplina, i ljubav, osmijeh i smijeh, a posebno se osjeća zajedništvo okupljenih.
Prokurative su mjesto klizališta i glazbenih nastupa, mjesto pokreta i smijeha, ispunjeno energijom i plesom tijekom večernjih koncerata, a Đardin i Mertojak središta dječjeg adventa, s mnogo radionica i zabave za najmlađe.
Prokurative, foto Grad Split, TZ Split
Nije zaobiđen ni Kampus, dapače, tamo je glavno adventsko okupljalište mladih, uz brojne koncerte popularnih izvođača. Uz Mertojak, i Stobreč je postao novo omiljeno kvartovsko adventsko središte.
Iz gradske uprave ističu ovogodišnju predivnu adventsku os, koja se proteže kroz Dioklecijanovu palaču, kao i podsjetnik na prvi božićni bor u Splitu – u Đardinu je, uz izložbu Etnografskog muzeja o božićnim običajima u Splitu i Dalmaciji, i posveta prvom božićnom drvcu, drvcu obitelji Kaliterna, u originalu okićenom prije sto trideset godina. U Splitu se prije toga nije običavalo kititi bor, Kaliterne su to prvi učinili, u svom domu u Varošu 1895.
U svijetu je ta „moda“ krenula znatno prije, od engleske kraljice Viktorije, koja se 1846. u novinama pojavila pored svog božićnog drvca, i nije trebalo dugo da ono uđe u domove građana diljem Europe. No Sredozemlje se odupiralo još dugo – od bora su im draže bile jaslice – ali i jug je na kraju „pokleknuo“ pred šljaštećim drvcem.
Jaslice ipak nisu zaboravljene, nipošto. U Splitu su, u kapeli sv. Arnira, izložene prekrasne jaslice kipara Nene Mikulića, a u Vestibulu su djeca okitila pravo Drvo dobrih želja ispunjeno njihovim pisanim ili oslikanim porukama.
Obrov, taj mali kameni trokut Splita, ovoga je adventa pak postao mjesto najiskrenijih emocija i prepuštanja trenutku, u kojem ćemo i spontano zaplesati. Tamo svakako morate probati Anine fritule – posebne su, jer je i Ana posebna. Djevojka je s Downovim sindromom, i vjerojatno jedina u Hrvatskoj, ako ne i šire, koja unatoč toj dijagnozi ima vlastiti biznis. Za Anu nema prepreka, pa ni vas ništa ne bi trebalo spriječiti da probate njezine fritule.
Anine fritule, foto Grad Split, TZ Split
I, kako za kraj kažu u Gradu Splitu - u ovo blagdansko doba, nema sumnje, Split je najtopliji grad u Hrvatskoj. Ne samo zbog sunca, već ponajprije zbog topline u ljudima, zbog posebne energije, zajedništva i "šušura" koji ispunjavaju svaki kutak grada. Doba je to kad bolje i ljepše vidimo i sebe i druge.
(Sadržaj sponzorira Grad Split)