I dok građani u Hrvatskoj imaju osjećaj da bez dopunskog osiguranja gotovo da i nemaju nikakvo zdravstveno osiguranje, odnosno da im obično zdravstveno osiguranje ne pokriva gotovo ništa, Slovenija razmatra kod nas nezamisliv potez - ukidanje dopunskog zdravstvenog osiguranja. 

Razlog je u tome, objašnjava ministar zdravstva Slovenije, Samo Fakin, što je u situaciji gdje rastu prihodi od zdravstvenog doprinosa ukidanje dopunskog zdravstvenog osiguranja pravednije i solidarnije rješenje. Isto tako, razmatraju kako da dođu do dodatnih prihoda s drugih stavki kako bi liste čekanja bile još i kraće, piše Novi list. 

- Dopunsko zdravstveno osiguranje u jednom trenutku bilo je dobro rješenje jer 1992. godine, kad smo ga uveli, nije bilo dovoljno novca  iz privrede, odnosno iz zdravstvenog doprinosa. Kad imaš dosta novca iz doprinosa, mnogo je pravednije da se iz jedne vreće dijeli na solidaran način. Novac se tako može bolje rasporediti, jer ako financiraš zdravstvo iz džepa, uvijek nastradaju oni koji imaju mala primanja - objašnjava ministar Fakin.

Svoj naum o ukidanju dopunskog osiguranja, čija polica u Sloveniji iznosi 30 eura ili oko 225 kuna mjesečno, još nije realizirao.

Povećali su se, kaže, drugi apetiti. 

– U zdravstvu je uvijek problem ravnoteža između želja o tome kolike bi trebale biti plaće, koliko bismo investicija morali realizirati i koliko sve to košta. Tu treba pronaći ravnotežu – smatra prvi čovjek slovenskog zdravstva.

Izdvajanja po stanovniku

Neovisno o tome hoće li ostati bez prihoda od dopunskog osiguranja, Slovenija je već sada daleko ispred Hrvatske po izdvajanju za zdravstvo. U susjednoj državi u taj se javni sektor ulaže oko tri milijarde eura godišnje, što odgovara hrvatskom zdravstvenom budžetu, međutim, taj novac se raspoređuje na znatno manji broj stanovnika. Tako Slovenija izdvaja oko 1.700 eura po stanovniku, a Hrvatska samo 750 eura.

Koliko je u susjednoj zemlji zdravstveni sustav u boljem stanju govori i činjenica da su liste čekanja za obavljanje pretraga neusporedivo manje. Na red za CT ili MR, što se kod nas čeka godinama, Slovenci dolaze relativno brzo, a sve zbog toga jer dijagnostiku rade i popodne, pa i subotom i nedjeljom, a svaka pretraga se uredno i plati. 

Pristup prema pacijentima

– Tako je i kod porođaja, kardiokirurgije, nemamo čekanja na bypass. Ove godine odlučili smo plaćati dodatnih 20 posto programa svima koji rade ambulantnu specijalistiku, sve s ciljem da skratimo liste čekanja. U to ulažemo sav dodatni novac koji raste zbog rasta BDP-a, a ustanove pritišćemo da rade više i platit ćemo im više – istaknuo je ministar. 

Evidentna je i razlika u pristupu prema pacijentima između hrvatskog ministra zdravstva Kujundžića i slovenskog ministra Fakina. Dok Dok naš ministar zdravstva govori o nepotrebnim pretragama jer je 80 posto nalaza dijagnostike uredno, njegov slovenski kolega kaže kako problem nepotrebnih snimanja nitko ne može riješiti. 

– Da je neko snimanje bilo nepotrebno vidi se tek kad je pacijent pregledan – kaže ministar Fakin. 

Nadstandard u zdravstvu, koji se u Hrvatskoj najavljuje već godinama, Slovenija je uvela samo u pogledu smještaja ili izbora liječnika, ali ne i kvalitete liječenja. Tamo nisu skloni rješenju da pacijent doplaćuje za kvalitetniji kuk ili koljeno, piše Novi list.

– Možete doplatiti da budete sami u sobi, da prije dođete do specijalista ili da birate kojem ćete specijalistu na pregled, ali to nude samo privatni osiguravatelji i interes za takve usluge nije velik. Nadstandard staviti u osnovnu košaricu uvijek je opasno; pacijent treba dobiti sve ono što treba – uvjerava slovenski ministar zdravstva.