Predsjednica Kolinda Grabar Kitarović želi premjestiti Bašćansku ploču na Krk. Tijekom svog boravka na ovom otoku, založila se da se jedan od najznačajnijih hrvatskih spomenika vrati u Jurandvor, gdje bi se s njime postupalo kao s Apoksiomenom kojem je izgrađen muzej na Lošinju. Smatra kako bi izgradnja muzeja za Bašćansku ploču bio dobar korak u razvoju gospodarstva otoka Krka. Također, uvjerena je kako je ploča u zgradi HAZU-a, gdje se trenutno nalazi, gotovo neiskorištena. Dodala je da će učiniti sve što je u okviru njene ovlasti da je vrate na otok s kojeg potječe.
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti odgovorila je na upit Novog lista, poručivši kako gotovo tisuću godina stara ploča ostaje gdje je bila i dosad, sve od 1934. godine, otkad su je dopremili kako bi ju spasili od propadanja. Predsjednica, naime, nema nikakve ovlasti nad Bašćanskom pločom i mjestom gdje će ona biti izložena.
'To je krivo'
Razgovarali smo s povjesničarom Nevenom Budakom koji se ne slaže s najnovijom predsjedničinom inicijativom.
- To je krivo jer se radi o spomeniku od kapitalne važnosti za hrvatsku povijest i kulturu i primjereno je da se čuva u zgradi Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Ne vjerujem da je Baščanska ploča nešto što bi moglo privući osobito velik interes turista. Osim toga, adekvatna prezentacija u Jurandvoru bi iziskavala velika ulaganja i novu muzejsku zgradu, a vjerujem da ima puno prečih potreba za financiranjem u kulturi, pogotovo u zaštiti spomeničke baštine - smatra Budak.
Iz HAZU-a dodaju kako ploča nikako nije neiskorištena. Navode kako je zadivila britansku kraljicu Elizabetu II. tijekom posjeta Akademiji 1972. godine, a posebno ju je impresionirao podatak "da se radi o kraljevskom dokumentu koji je nastao stotinjak godina prije nego je engleska Magna charta libertatum (1215.)"