Riječ je o nesretnoj ljubavnoj priči  austrijskoga grofa Metternicha i lijepe Hrvatice. Priča je to o prelijepoj dugokosoj savudrijskoj djevojci Gisseli, za koju ljudi bliski svjetioniku prepričavaju kako je lijepa crnka bila iz Labina, a grof Metternich se u nju zaljubio na prvi pogled ugledavši je na dvoru cara Franje Josipa u Beču. 

Rt Savudrija, pokraj čije plitke obale su plovili trgovački brodovi prema Trstu i tu se često nasukavali, u to vrijeme bila je dio Austro-Ugarske pa je car naredio da se prema projektu carskog arhitekta Pietra Nobila sagradi savudrijski svjetionik. Grof Metternich, opčinjen Gisellinom ljepotom, ispričao joj je carev naum o gradnji svjetionika. Ona je otišla roditeljima u Istru i čekala da ga dovrši, a on je kovao plan kako će odaje u prizemlju biti njihovo tajno ljubavno gnijezdo. 

Nakon smrti svoje ljubavi grof je ostao zauvijek sam

Gradnja 36-metarskog svjetionika s ljetnikovcem, kao zalog ljubavi prema lijepoj Hrvatici, počela je u proljeće 1817. godine pod grofovim nadzorom. Pred završetak gradnje Meternichova ljubavnica teško je oboljela od upale pluća. Nije joj bilo lijeka. U noći 17. travnja 1818. godine svjetionik je već radio i pomagao brodovima da sretno plove do tršćanske luke. Prvom paljenju svjetionika na plin u Savudriji nazočio je i sam car. 

Svjetionik je tada bio prava atrakcija, a i danas plijeni ljepotom te mističnom pričom o nesretnoj ljubavi potvrđujući staru izreku kako su sve velike ljubavi tužne. 

Na dan završetka gradnje svjetionika Metternichova velika ljubav je umrla od upale pluća i on se, navodno, nikad više nije vratio. Očajan u svojoj tuzi ostao je zauvijek sam, daleko od savudrijskog svjetionika i njezina tajnog počivališta. To je sad legenda i toj  legendi mogu dodati kako se unutar svjetionika za nevera, tmurne južine i paranja gromova katkad čuju i njezini koraci. 

- Vjerujem u tu legendu, ali živih ljudi i onih koji je mogu potvrditi danas jednostavno nema - govori nam jedan mještanin iz Savudrije blizak svjetioničarskoj obitelji. Da legenda o nesretnoj ljubavi i danas živi svjedoče i ljetne scenske predstave u Savudriji pod nazivom “Svjetionik ljubavi”.