Ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Krunoslav Capak za HTV komentirao je kraj pandemije koronavirusa i rekao kako je do kraja 2024. sklopljeno ugovora za 19 milijuna doza cjepiva.
- Primili smo do sada 12,4 milijuna doza i ostala količina treba stići. No, kako sad sve zemlje imaju višak cjepiva, Europska komisija kao što je pregovarala s proizvođačima da dobijemo veće količine cjepiva, tako sad razgovara proizvođačima da se te količine smanje. Mi već jesmo odgodili neke isporuke, ali to konačno treba riješiti ugovorima da te doze ni ne stignu u Hrvatsku. Dakle stvar je Europske komisije i proizvođača. Hrvatska je dala povjerenje EK-a i za pregovaranje o dodatnim količinama i sad daje povjerenje EK da pokuša te količine smanjiti - istaknuo je Capak.
Dodao je kako bi svi htjeli da se ponište ugovori.
- Imamo nešto doza na lageru, pokušavamo intenzivno donirati i preko COVAX-a, preko međunarodnih donacija potrebnima, i bilateralnim ugovorima s drugim zemljama pokušavamo maksimalno donirati ovo što imamo. Dakako da bi bilo dobro da se uštedi novac koji trebamo isplatiti do kraja 2024. - naglasio je Capak.
'Ako su testovi bili lažni, poduzetnik se igrao sa zdravljem ljudi'
Capak je komentirao i priču 24sata o testovima koji su bili lažni, rekao je kako se ne zna jesu li ti testovi bili lažni ili nisu i kako je to predmet istrage.
- Treba reći da je svaki LOT tog proizvođača cjepiva koji je stigao u Hrvatsku bio kontroliran od HZJZ-a i da su imali dobre rezultate. Ovo sve drugo što se govori o tome je predmet istrage i o tome mi u HZJZ-u i u zdravstvenom sustavu ne znamo. Vidjet ćemo rezultate istrage - rekao je.
Komentirajući situaciju ako se ustanovi da su testovi koje je nabavljao jedan poduzetnik bili lažni, Capak je rekao kako se onda taj poduzetnik igrao sa zdravljem ljudi.
- To otvara dodatna pitanja. Tu kontrola treba biti puno stroža i što se tiče proizvođača i što se tiče distributera. Poznata je činjenica da u svijetu ima jako puno lažnih lijekova i lažnih testova. Svjetska zdravstvena organizacija ima nekoliko rezolucija na pitanje kako pojačati kontrolu toga. Situacija zahtjeva oprez u nadolazećim nabavama, ali testovi trebaju i dalje. Testiranje nije ukinuto, to je sad normalan proces dijagnostike COVID-a 19 kao i svih drugih zaraznih bolesti - istaknuo je Capak.
'Dakako donosili smo neke odluke i koje nisu imale smisla'
Upitan je i što je bio epidemiološki promašaj u smislu ograničenja naših životnih prilika.
- Ja ne bih rekao da je to na temelju neznanja, nego na temelju tadašnjeg znanja. Mi smo sve naše odluke donosili na temelju tadašnjeg znanja koje smo imali, što smo znali o virusu, što smo znali o bolesti i na temelju razmjene informacija s drugim kolegama u svijetu. Nismo mi bili samostalni u tome, nego smo se oko toga dogovarali. Osim toga, mi smo dio EU, imamo autoritet na području zaraznih bolesti i CDC koje smo također pratili i bili s njima u dnevnom kontaktu. Ne može se reći da je to neznanje. Dakako i da su se donosile i neke odluke koje nisu imale smisla. Ja bih rekao da je lockdown tada imao smisla jer podsjećam da smo mi početkom šestog mjeseca 2020. godine došli na nulu s brojem oboljelih. Imali smo desetak dana nula ili jedan ili dva oboljela dnevno, što je bio veliki uspjeh Hrvatske.
Druge zemlje nisu u tome uspjele. Druge zemlje su još uvijek imale problema s popunjavanjem bolničkog sustava, što mi nismo doživjeli zbog fleksibilnosti našeg zdravstvenog sustava. Dakle, to je nešto što treba pozitivno reći o našem zdravstvenom sustavu. Ogromna jedna fleksibilnost, da smo mi u nekoliko dana uspjeli s 300 bolničkih kreveta za COVID-19 doći na gotovo 2.000. To je ogroman uspjeh, ali u tome se uspjelo zahvaljujući fleksibilnosti zdravstvenog sustava. Greške su bile. Dakle, mi smo mislili da se virus puno više širi kontaktom i da je on puno otporniji na atmosferilije i na stajanje, pa smo određivali da stvari koje su došle u kontakt s oboljelima trebaju biti u karanteni, da se trebaju dezinficirati. Dakle, bilo je puno više dezinfekcije nego što je to možda trebalo, ali u drugim zemljama je bilo toga i puno više. Kina je zasipala svoju zemlju s dezinfekcijskim sredstvima i hvalili su se sa "Zero COVID" (nula oboljelih, op.a.) - objasnio je Capak.
- Nadali smo se da će biti bolje kad dođe cjepivo. Nažalost, to je bilo veliko razočaranje jer se očekivalo da će zaštitnost ipak biti nešto veća. Na kraju se pokazalo da ne štiti toliko od infekcija. Ali ipak šiti od težih oblika bolesti - rekao je Capak.
- Sigurno je cjepivo spasilo mnoge živote, ali razočaranje je bilo. Osim toga, na početku nismo znali ni koliko će dugo trajati imunitet. Danas znamo da ako se osoba cijepi i preboli, da je to najbolji imunitet - dodao je Capak.