Gospođa je putovala iz Opuzena i stala uz cestu kraj štandova s domaćim medom. Okus meda od kadulje bio je fantastičan i na nagovor prodavača, uzela je med ispod pulta bez deklaracije, ali jeftiniji. Kupila je tri vrste i požalila.

- Jedan med je zapravo bio melasa s dodanim eteričnim uljem kadulje, koje je djelomično plivalo na površini melase. Lako sam ju prepoznao čim sam otvorio bočicu i probao. I drugi je bio patvorina, ugušćeni voćni sirup, koji je oponašao med od mandarine, dok treći osobno nisam imao hrabrosti niti probati jer je trebao biti med od cvjetova limuna, ali je imao jak miris benzina – govori to voditelj Laboratorija za kemijsku analizu hrane dr. Dario Lasić o slučaju, koji ste dogodio prije dva tjedna. Medove nije zadržao u svom laboratoriju. Gospođa ih je uzela kako bi ih predala inspekciji Ministarstva poljoprivrede u kojem su potvrdili slučaj i najavili inspekciju.

A krivotvorenje meda nije ništa novo na našem tržištu i ne samo da se krivotvore uvozni, nego to rade, čini se, i domaći proizvođači.

Prema podacima Ministarstva poljoprivrede, od ulaska u EU inspekcija je analizirala 150 uzoraka meda u maloprodaji i od toga je 25 uzoraka palo na testu kakvoće. Pet medova bilo je krivotvoreno i potjecali su iz Kine, Španjolske, Makedonije, a radilo se i o mješavinama meda iz zemalja EU i zemalja koje nisu EU, te Hrvatske. Inspekcija je obišla i domaće proizvođače kroz 66 inspekcija i tu su pronašli pet medova, koji nisu zadovoljavali kvalitetu. Nisu imali dovoljan udio peludnih zrnaca za bagrem te su imali viši udio hidroksimetilfurfurala (HMF) od dopuštenog što govori da su medovi bili stariji od dozvoljenog ili da su ih možda pregrijali pri pakiranju, pa se on ne smije prodavati ljudima, nego samo kao ishrana pčela.

- Za krivotvorenje se često koristi i rižin sirup, kao i tapioka, egzotična biljka koja nije toliko poznata u Europi, a može dobro kopirati medonosne biljke. Ranijih godina, bilo je krivotvorenja i pomoću visokofruktoznog sirupa od šećerne trske te kukuruza, ali to je bilo lako dokazivo – kaže naš sugovornik.

Ovakve krivotvorine umješavaju se u pravi med, pa se čak i pri analizi mogu dobiti rezultati primjereni za originalni med. Uz to, često proizvođači miješaju skuplji i jeftiniji med, pa u cvjetni med, stavljaju jeftiniji od suncokreta i repice.

- I suncokretov i repičin med je visokovrijedan, ali brzo kristalizira pa je manje privlačan kupcima – pojašnjava naš sugovornik.

A prema podacima Ministarstva poljoprivrede najčešće se krivotvori bagremov med, od vrijeske, lipe, kestena, kadulje, ružmarina te dalmatinski cvjetni med.

No uskoro bi laboratorij Nastavnog zavoda za javno zdravstvo dr. Andrija Štampar u Zagrebu trebao dobiti uređaj i mjerne instrumente kojima će se i sofisticirane krivotvorine moći dokazati ako je u medu i samo 7% lažnog meda. Uz novu opremu, vrijednu više od dva milijuna kuna, pokrenut će projekt svojevrsnog mapiranja meda po mjestima proizvodnje pa će se temeljem izotopa moći nedvosmisleno potvrditi je li neki med iz određenog mjesta.

Uz ovo, od prošle godine uvedena je još novost da se na med mora navesti točna zemlja iz koje dolazi. Ako se radi o mješavini meda, tada se moraju navesti sve zemlje iz kojih med dolazi. Prvo se mora navesti zemlja iz koje dolazi najviše meda u nekoj mješavini. Do kraja godine moraju se potrošiti sve zalihe na kojima stoji da se radi samo o mješavini medova iz različitih zemalja.