Svakog dana u tiskanom izdanju 24sata stručnjaci, profesori i učitelji, roditelji i djeca, obični ljudi i znanstvenici upozoravat će na probleme, otkrivati rješenja i objašnjavati slučajeve koji mogu pomoći da imamo bolje obrazovanje za bolju Hrvatsku.
Stalnom kontrolom i vrednovanjem obrazovnog sustava mogu se lakše riješiti problemi školstva i podići kvaliteta školovanja. Poručila je to Europska komisija u nedavno objavljenom izvješću o školama.
Izvješće je predstavila Europska mreža za praćenje i analizu sustava obrazovanja - Eurydice, a odnosi se na niže razine obrazovanja, odnosno na osnovnu i srednju školu. Osim zemalja članica Europske unije, izvješćem su obuhvaćeni podaci o Islandu, Norveškoj, Turskoj i Makedoniji.
Podaci pokazuju kako u Europi postoji velika razlika između načina vrednovanja škola i obrazovnog sustava. Eurydice posebno upozorava na to što je vanjsko vrednovanje uglavnom izjednačeno s inspekcijama, dok unutarnje nema veliku važnost ni na jednoj razini. Unutarnje vrednovanja uključuje roditelje, nastavnike i učenike, odnosno njihova mišljenja i ocjene kvalitete obrazovanja. Tako je u većini zemalja. Inspektori u pojedinim zemljama ne provjeravaju sve aspekte procesa obrazovanja, nego samo provjeravaju poštuju li se propisi. Tako je u Estoniji, Sloveniji i Turskoj. U Francuskoj nema ni standardnog protokola za inspekcije. Razlikuje se i fokus pojedinih zemalja na najbolje i najgore škole.
U Hrvatskoj se takvi podaci objavljuju za rezultate državne mature, za što je zadužen Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja. On se bavi i znanstvenim istraživanjem hrvatskog obrazovnog sustava, priprema i provodi sve nacionalne ispite, izdaje potvrde o završenom stupnju obrazovanja te savjetuje obrazovne ustanove i Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta o kvaliteti obrazovanja u Hrvatskoj. NCVVO provodi i PISA testiranja u Hrvatskoj, koja su najobuhvatnija istraživanja vještina i znanja 15-godišnjaka. Svrha je pokazati najjače i najslabije karike obrazovanja kroz niz testova koji provjeravaju primjenu znanja i vještina.
Nacionalni rezultati se uspoređuju pa se jasno vidi koja su područja najslabije pokrivena, odnosno u kojim predmetima učenici ne dobivaju adekvatno znanje i ne stječu vještine. Hrvatski učenici dosad su imali uglavnom ispodprosječne rezultate. No kako napominje Eurydice u izvješću, u Hrvatskoj zapravo ne postoji sustavno i zakonski propisano vanjsko vrednovanje obrazovanja.
Što se tiče unutarnjeg vrednovanja, ono u Hrvatskoj također nije zakonski regulirano, a isti je slučaj i u većini zemalja. Zapravo, poseban zakon o tome postoji samo u Latviji i Slovačkoj. No u većini se ono potiče i/ili očekuje. Iznimke su samo Francuska i Bugarska, u kojima se unutarnje vrednovanje škola na osnovnoj razini školovanja uopće ne provodi. Problem je što se u nekim zemljama unutarnje vrednovanje provodi bez ikakve obaveze za primjenom tih saznanja u kasnijem radu. U većini zemalja škole određuju kako će točno izgledati to vrednovanje, ali nemaju obavezu riješiti probleme koji nakon toga izviru. Time se zapravo gubi smisao unutarnjeg vrednovanja jer proces učenja i predavanja ostaje isti, kakav god rezultat bio.
Tek u nekoliko zemalja škole su dužne aktivno uključiti rezultate vrednovanja u strateški dokument za iduću godinu. Tako povećavaju kvalitetu nastave i rješavaju probleme. Radi se o Estoniji, Irskoj, Španjolskoj, Islandu, Austriji, Belgiji, Luksemburgu te Sjevernoj Irskoj i Škotskoj. Hrvatskim školama u unutarnjem vrednovanju pomaže NCVVO, no uglavnom se radi o kvalitativnim podacima, a ne kvantitativnim. Zato se hrvatske škole ne mogu međusobno uspoređivati, nego samo pratiti vlastiti napredak. Škole imaju prilično veliku autonomiju u tome. U svojem je izvješću Eurydice istaknuo kako u Hrvatskoj “nema naznaka reformi” ovoga sustava.
Pustimo i druge da kažu što žele
Vanjsko vrednovanje, uglavnom u većini zemalja, podrazumijeva inspekciju, a unutarnje samovrednovanje. U njemu sudjeluju svi nastavnici i drugi zaposlenici škole, učenici, roditelji, a često i lokalna vlast.
Pokazatelj kvalitete su PISA testiranja učenika
Standardizirani testovi obuhvaćaju procjenu znanja i vještina 15-godišnjaka u 65 zemalja. Procjenjuju se matematička, čitalačka i prirodoslovna vještina te mogućnost rješavanja problema.
Finci su i ovdje posebni
Ne postoje prosvjetne inspekcije u finskoj, a istraživanja o školama se ne objavljuju.
Lajkaj stranicu Bolje obrazovanje, bolja Hrvatska na Facebooku
Pročitajte više o temi na stranici Bolje obrazovanje