U Međimurju je ove godine između 30 i 40 posto manje krumpira nego lani, a na našem području inače je oko 45 posto hrvatske proizvodnje krumpira. Ove ga je godine malo i u ostatku Hrvatske, rekao je Damir Mesarić, predsjednik Udruge međimurskih proizvođača merkantilnog krumpira.
Dodao je da su tome pridonijeli vremenski uvjeti, kiše i niske temperature u svibnju i lipnju. Čak su se 27. svibnja ove godine na pojedinim lokacijama u Međimurju temperature spustile na minus jedan stupanj Celzijev te je bio lagani mraz.
- Za krumpir su bile pogubne i visoke temperature koje su došle naglo početkom lipnja te su ‘odletjele’ u nebo, i to iznad 30 stupnjeva Celzijevih, a nije bilo moguće navodnjavati. Unatoč smanjenom prinosu, krumpir je dobre kvalitete, ali je sitniji nego lani - rekao je Damir Mesarić. U Belici, na njegovu i obiteljskom gospodarstvu Matije Mesarića, krumpir sade na četrdesetak hektara zemlje.
Od dvije do deset kuna
Ove godine najveće prinose su dale sorte belarosa i arizona, a najviše je podbacila sorta vineta, koje je ujedno i najviše bilo posađeno u Međimurju.
- No nismo mi jedini s manjim prinosima u proizvodnji krumpira. Ove godine podbacile su i europske zemlje, poput Njemačke i Francuske, a u Poljskoj je zbog visokih temperatura pao prinos za 60 do 70 posto u odnosu na prethodne godine. Poljska je inače vrlo specifična. Ona ima najviše površina zasađenih krumpirom, a najmanje prinose. No nikad se nije dogodilo da bi Poljska morala uvoziti krumpir, a sad će to morati - rekao je Damir Mesarić i dodao da je lanjska godina u Hrvatskoj bila jako dobra za krumpir. Navodi i da je ove godine zbog globalnog zagrijavanja proizvodnja podbacila i u sjevernijim zemljama, poput Nizozemske i Belgije. Tamo, inače, temperature ljeti nisu prelazile 23 stupnja Celzijevih, a sad se penju na iznad 40 stupnjeva Celzijevih.
- Sad se krumpir u Hrvatskoj otkupljuje po kunu i pol, a očekuje se dizanje cijena. Do Nove godine bi porasla na dvije kune. Nakon toga tko zna hoće li biti krumpira i koliko jer se očekuje i nestašica u zemljama EU - rekao je Damir Mesarić.
Na tržnici u Varaždinu kilogram krumpira je ovih dana stajao četiri kune, a na zagrebačkim tržnicama između 2 i 10 kuna.
Mesarići svoj krumpir najviše izvoze u Sloveniju, Mađarsku i Crnu Goru. Na domaćem tržištu isporučuju Hladnjači i jednoj manjoj trgovini. Lani je, kaže, otkupna cijena bila gotovo jednaka - 1,80 ili 1,90 kuna po kilogramu. No proizvođačima je to premalo jer ne uspiju pokriti troškove proizvodnje pa im je isplativije krumpir izvesti jer dobiju više. Mesarić ističe da je naše tržište dosta pogođeno uvozom.
U dućanima i lanjsko
- U Europi se rješavaju lošeg voća i povrća koje stoji godinu dana i to uvoze nama. Spomenut ću jabuke, kojih kod nas ima jako kvalitetnih. Međutim, EU se rješava jabuka koje su im stajale na skladištu i možemo ih naći u našim trgovačkim centrima na akcijama. Nigdje nije navedeno da su to jabuke stare godinu dana i tko zna koliko puta prskane, a ljudi ih kupuju - ogorčen je Mesarić.
Dodao je i da će za proizvođače biti problem povlačenje s tržišta sredstva klorprofama kojim se štitio krumpir od klijanja, a od sljedeće godine više neće smjeti njime tretirati krumpir.
U cijeloj Hrvatskoj godišnje se proizvede 182.000 tona, a u Međimurju oko 80.000 tona krumpira.
Na Mesarićevu obiteljskom gospodarstvu inače proizvode oko 1500 tona krumpira, a ove godine zbog nepovoljnih vremenskih uvjeta, unatoč tome što su zemlju i navodnjavali, prinos im je bio između 800 i 900 tona, gotovo upola manji nego prijašnjih godina.