Za nešto više od mjesec dana Rusija će birati i ponovno za predsjednika izabrati Vladimira Putina. Iako će na glasačkom listiću biti osam imena, Putinovo ime praktički je jedino o kojem se govori.
Sasvim je jasno da se od prošlih predsjedničkih izbora 2012. malo toga promijenilo. I tada je to više bio referendum o Putinu nego pravi izbori no jedna stvar ipak je drukčija. Dok su prije šest godina predsjednikov glavni neprijatelj bili masovni prosvjedi diljem zemlje, ove godine glavobolje mu zadaje nezainteresiranost birača.
Putinu je jako važno da prvi izbori nakon aneksije Krima potvrde njegov legitimitet zbog čega želi izlaznost od najmanje 70 posto. Trenutačna istraživanja govore da će to teško postići jer za predsjednika ove godine želi glasovati tek nešto više od 65 posto Rusa.
'Zašto glasati kad nema konkurencije?'
Interes birača pada jer dio ljudi ne vidi svrhu u izlasku na izbore na kojima se pobjednik ionako već zna. Većina analitičara s kojima je razgovarao The Independent smatra da 70-postotni odaziv nije moguć.
- Možda dođe do 70 posto, ali da biste to postigli, morali biste dati više slobode i veći medijski prostor drugim kandidatima, a za Kremlj je to opasna igra, rekao je Valerij Solovej, profesor na moskovskom Institutu za međunarodne odnose.
Grigory Melkonyants koji se bavi istraživanjem javnog mnijenje smatra da će se vlasti morati dobro potruditi čak i za izlaznost od 60 posto.
Kremlj je već poduzeo neke korake po tom pitanju pa su tako izbore zakazali za 18. ožujka, na četvrtu obljetnicu aneksije Krima. Na dan izbora, biračima će se vjerojatno nuditi i razni popusti, bit će organizirana lutrija i sajmovi...Očekuje se i da će poseban interes izazvati snižene cijene kobasica. Sve bi ovo trebalo izmamiti ljude na ulice i tako ih potaknuti da, kad su već vani, prošetaju i do glasačkog mjesta.
- To može povećati izlaznost za pet do 10 posto. Da bi postigli bolji efekt, ipak će morati učiniti više. Pretpostavljam da će na glasanje aktivno pozivati one kojima vlada daje plaću, a to su učitelji, liječnici, vojska, policija...kaže Grigorij Golosov sa sveučilišta u St. Petersburgu.
Gotovo 15 milijuna 'neobičnih glasova'
Kad je riječ o izborima, Rusija se često dijeli na dva dijela - Rusija 1 obuhvaća najveće gradove i njihove okolice. U tim dijelovima zemlje živi 80 posto stanovništva. Rusija 2 izraz je za ruralna područja na kojima gotovo i nema izbornih promatrača. Tamo živi 20 posto ruske populacije. Na posljednjim izborima brojke su pokazale gotovo jednak broj glasova za Putinovu stranku iz "obje Rusije".
Tzv. neobičnih glasova na izborima 2000. bilo je tri milijuna, a na posljednjim izborima između 10 i 15 milijuna.
- Matematički možete izračunati kako se i gdje manipulacija dogodila. Kremlj očito ima izbor - riskirati skandal ili biti zadovoljan i s manjom izlaznošću, zaključuje Grigory Melkonyants.