Europa, vuk, ujo, Petar Pan, riječi su koje je pred kamerama 24sata bez problema pročitao dvogodišnji Matija Baljak iz Petrinje. Mali genijalac slova je počeo učiti s godinu i pol dana, a do danas je naučio englesku abecedu. Jedini od svojih vršnjaka u vrtiću zna čitati pa, kako je rekao, prijatelje i curu Paolu, kojoj je za Valentinovo napravio čestitku, uči slova.
- Prva riječ koju je pročitao bila je Europa, a druga ujo - rekla je Matijina mama Silvana (28), inače učiteljica u petrinjskoj osnovnoj školi.
Matijino zanimanje za slova primijetila je prošle godine dok su se igrali  u dvorištu ispred kuće.
- Ciglom sam po ogradi pisala razna slova, a on je neka od njih prepoznavao. Nisam mogla vjerovati - rekla je mama Silvana, koja je potom Matiju počela učiti i ostala slova.
Grančicama bi oblikovala jedno po jedno slovo, koja bi on lako pamtio. Jednom ju je, kaže Silvana, natjerao da cijeli travnjak prekrije s puno grančica u obliku slova L, njegova najdražeg slova.
- Kako sam učiteljica prvog razreda osnovne škole, odmah sam uočila da je Matija poseban. Svugdje vidi slova, čita riječi, a ponekad i izmišlja riječi koje se rimuju - kaže Silvana. No osim što je naučio čitati, mali Matija zna i znakove gluhonijemih. To ga je naučio ujak kako bi mogao razgovarati s drugim ujakom koji je gluhonijem. Interesira se i za brojeve, ali kako kaže mama Silvana, slova su mu ipak najdraža.
- Zna brojiti do pet, a do deset mu ide malo teže - rekao je Matijin tata Tihomir (32), koji sina često posjedne sebi u krilo dok radi na kompjuteru. Matija se tada zabavlja slovima na tipkovnici. Najdraži dar su mu razne slikovnice, slani štapići i čokolada nakon koje, kako kaže Silvana, čita sve što mu se kaže.


DAROVITA DJECA ZNAJU ČITATI S DVIJE GODINE
Dr. Ellen Winner, psiholog iz Bostona, bavio se proučavanjem darovite djece. Ona, piše dr. Winner, obično nauče čitati slova s 24 mjeseca. U životopisima djece genija često piše da su sama sebe učila čitati. Djeca, kaže dr. Winner, obično počinju čitati tako što vizualno prepoznaju riječ koju povezuju s njenim glasovnim uzorkom koji su čuli kad bi ga izgovarali odrasli. Poslije, spajajući svako slovo s odgovarajućim glasom, uspijevaju slovkati riječi koje prije nisu vidjeli.