Matica umirovljenika Hrvatske (MUH) i Sindikat umirovljenika Hrvatske (SUH) podržali su u utorak prijedlog Ministarstva rada i mirovinskog sustava da se u trenutku umirovljenja omogući izbor svakom pojedinom osiguraniku hoće li ostati u drugom stupu ili s doprinosima i prinosima prijeći natrag u prvi stup i ostvariti jednaka prava, uključujući i dodatak od 27 posto.
"Ministar Marko Pavić posve je razložno iznio taj prijedlog i njime nije ukinuo drugi mirovinski stup, ali je načeo reformu drugog obveznog mirovinskog stupa i tako prvi put uvažio i mišljenja koja Matica i Sindikat umirovljenika već godinama iznose", navode u priopćenju predsjednice MUH-a Višnja Fortuna i SUH-a Jasna A. Petrović. Ističu kako je to "proteklih dana uzbudilo privatne bankare i njihove lobije i zagovornike koji se u medijima predstavljaju kao tobožnji zaštitnici sadašnjih, a posebno budućih umirovljenika".
MUH i SUH navode kako je obvezni drugi mirovinski stup uveden pod pritiskom Svjetske banke 2002. kao tzv. kapitalizirana štednja, zbog čega je smanjena uplata u prvi stup generacijske solidarnosti sa 20 na 15 posto, te se pet posto bruto plaće obavezne uplaćuje u drugi stup.
"Prebacivanjem tih pet posto, što je godišnje više od pet milijardi kuna, u privatne mirovinske fondove, stvoren je ogroman financijski nedostatak za isplatu sadašnjih mirovina pa se to namiruje iz Državnog proračuna. Država stoga uzima taj isti novac od bankara, zadužuje se i plaća visoke kamate pa je takav model doveo do enormnog povećanja državnog javnog duga", navode umirovljeničke udruge.
Ističu kako Europa uglavnom ne poznaje obvezni drugi stup dok je većina zemalja u tranziciji sličan model koji su imale praktički ukinula, poput Poljske, Slovačke, Mađarske, Bugarske, Rumunjske. U drugom stupu u Hrvatskoj akumulirano oko 95 milijardi kuna što zahtijeva ozbiljne i odgovorne odluke o njegovoj sudbini, ali se ne smiju zanemariti iskustva drugih zemalja, ističu u Matici i Sindikatu umirovljenika. Također se protive povećanju izdvajanja u drugi stup, a posebno na račun prvog stupa iz kojeg mirovinu primaju gotovo svi sadašnji umirovljenici.
"Kad je riječ o dodatku na mirovinu od 27 posto, glasnogovornici financijske industrije netočno, tendenciozno i namjerno stvaraju paniku, jer ovdje nitko nikome ništa ne otima i ne oduzima. Pravo na dodatak na mirovinu imaju samo umirovljenici koji su mirovinu ostvarili isključivo prema Zakonu o mirovinskom osiguranju od 1. siječnja 1999. na dalje. Od 1. siječnja 2012. dodatak na mirovinu postao je sastavni dio mirovine, ali se on ne odnosi na umirovljenike koji ne uplaćuju puni mirovinski doprinos od 20 posto u prvi stup".
MUH i SUH mirovinsku reformu drže nužnom zbog sadašnjeg teškog položaja umirovljenika i njihovog siromaštva. Mirovine u Hrvatskoj su, prema upozorenju Europske komisije, u odnosu na prosječnu plaću najniže su u Europskoj uniji, pa je prioritet promjena formule za usklađivanje mirovina kako bi se zaustavilo daljnje osiromašivanje već osiromašenih umirovljenika.
Za mirovinsku reformu pritom su, ističu, važna dva uvjeta: cjelovita reforma obveznog drugog mirovinskog stupa i odvajanje svih mirovina prema posebnim propisima.
Kad se od ukupnog godišnjeg troška za sve mirovine (38 milijardi kuna) odbije 21 milijarda kuna prikupljena doprinosima, ostaje manjak od 17 milijardi. No, od toga nešto više od 6 milijardi godišnje čini trošak drugog obveznog mirovinskog stupa (pet posto doprinosa, kamate i naknade), a oko 6 milijardi je trošak mirovina po posebnim propisima. Sve druge mirovine temeljem rada i solidarnosti (obiteljske, invalidske) su izrazito niske i terete javni proračun samo s dodatnih četiri milijarde kuna", navodi se u priopćenju umirovljeničkih udruga.