Microsoft Hrvatska i Olympus načelno su 2000. razmatrali mogućnost zakupa poslovnog prostora u zgradi koju je u Novom Zagrebu planirao izgraditi Hrvatski nanbudo institut (HNI), kazali su bivši šefovi tvrtki Goran Radman i Branimir Vlajo, svjedočeći u ponovljenom suđenju glavnom tajniku HNS-a Srećku Ferenčaku i Petru Turkoviću.

- Negdje 2000. bio sam izvršni direktor Microsoft Hrvatske. Središte nam je bilo na Trgu Dražena Petrovića i aktivno smo tražili veći prostor u koji bi preselili. Na jednom skupu u hotelu Intercontinental sreo sam Petra Turkovića koji mi je rekao kako je HNI u procesu izgradnje objekta koji će imati i poslovni prostor i da će mi se javiti. Kasnije je na sastanak došao s većom dokumentacijom projekta izgradnje zgrade uz Aveniju SR Njemačke u Zagrebu koja bi imala i poslovni prostor. Kako je Microsoft imao ovlaštenog agenta za nekretnine nisam ulazio u detalje. Mi smo tražili oko 1000 četvornih metara poslovnog prostora i iskazali smo interes za najam prostora u toj zgradi. Uz konzultacije s agentom za nekretnine napisao sam načelno neobvezujuće pismo interesa za mogući najam prostora koje je potvrdilo naš odjel u Münchenu. Do realizacije nikada nije došlo. Ne znam iz kojih razloga - svjedočio je glavni ravnatelj HTV-a Goran Radman danas u Županijskom sudu u Zagrebu. 

Dodao je kako je Microsoft nakon godine i pol dana kasnije preselio u neposrednu blizinu zgrade koju je planirao izgraditi HNI. U tom objektu su iznajmili 940 metara četvornih.

Branimir Vlajo kazao je kako je Olympus, čiji je direktor za Hrvatsku bio 2001.- 2002., također bio načelno zainteresiran za najam poslovnih prostora u zgradi koju je namjeravao izgraditi HNI i to na rok od pet godina. O tome je razgovarao s Turkovićem, no sve je ostalo samo na ideji. Nikakve pisane dokumentacije o tome nema.

Željko Uhlir od 2001. je bio pročelnik Ureda Grada Zagreba za upravljanje imovinom Grada Zagreba. Kada je afera Nanbudo 2004. izbila u javnost dobio je službeni nalog bivše gradonačelnice Vlaste Pavić da ispita o čemu je riječ.

- Grad, koji je prodao zemljište HNI, mogao je ograničiti način korištenja zemljišta no to nije učinio. Kupci nisu mogli utjecati na cijenu zemljišta jer je bila u domeni stručnih službi Grada. Prema ugovoru HNI je bio dužan platiti stvarne troškove i rentu. Renta se zaračunavala investitoru kada je tražio kupnju zemljišta za tržišnu svrhu. Da je objekt bio samo za socijalnu namjenu ne bi se obračunavala renta - rekao je Uhlir. 

U tzv. aferi Nanbudo Srećko Ferenčak je zajedno s Petrom Turkovićem nepravomoćno osuđen na godinu i pol dana zatvora, ali je presudu u međuvremenu ukinuo Vrhovni sud. Terete se da su od grada Zagreba 1996. po povoljnim uvjetima otkupili zemljište namijenjeno izgradnji centra za invalide, a potom ga po višestrukoj cijeni prodali Konzumu i zaradili 9,5 milijuna kuna.

U svojim ranijim obranama odbacili su sve što im se stavlja na teret, ističući da su u projekt uložili vlastiti novac te da nikoga nisu oštetili.