Upisala sam ovaj studij jer moj otac već više od deset godina kuha pivo doma, za privatnu uporabu. Htjela sam naučiti više o proizvodnom procesu kako bih jednog dana pokrenula posao u tom smjeru. Moram reći da sam se iznenadila koliko je toga moj tata bez formalne naobrazbe uspio napraviti sam, rekla je Tina Zrinski (20). Ona i kolegice do sada su na fakultetu same kuhale pivo tri puta i zadovoljne su kako im je ispalo.
- Važni su dobra pjena, boja, gorčina koja ovisi o ukusu kušača, miris, okus... Nije svako pivo isto, pa onda pšenično može biti malo mutnije, dok ječmeno ne smije uopće biti mutno - objašnjava nam Karla Petrinec (21).
Rad studenata nadzire voditeljica inž. Ivana Kolić, koja se trudi prenijeti im svoje znanje o proizvodnji. “Stalno govore da kvocam, ali to su važne stvari. Moraju naučiti cjelokupni proces i znati sve, jer i u velikim pivovarama on se ne razlikuje od ovoga ovdje. U velikim pivovarama sve je automatizirano, a pravi stručnjak zna što se zbiva s proizvodom i iza električnih tipki na površini”, objašnjava nam ona dodajući kako njihova pivovara ima kapacitet od 125 litara po uvarku. Proces obično traje oko mjesec dana.
- Za proizvodnju slada treba vam oko šest sati, pa slijedi tjedan dana vrenja, tj. fermentacije i u konačnici još oko tri tjedna odležavanja - objasnila je pokazujući nam kotlove u kojima se priprema još jedna pošiljka Studentskog piva. Proizvode svijetla i tamna piva, a svaki odjel Veleučilišta predstavljaju jednom vrstom. Tako imaju pivo Črni vepar, Medno pivo, Pšenično, Zobeno, Božićno i Voćno od borovnice. Proizvedeno pivo nije na prodaju, nego služi kao prigodan dar Veleučilišta.
Ovu pivovaru je Veleučilište nabavilo od privatne pivovare iz Zagreba za 300.000 kuna. Na tom je studiju svake godine do 15 studenata, a budućnost u pivarstvu trenutačno je prilično svijetla.
- Posla ima i dovoljno, a zainteresirani mladići koji su završili naš studij zaposlili su se još tijekom studentskih dana. Poslodavci radije zapošljavaju muške jer ovo ponekad može biti težak fizički posao. Vi morate prenijeti vreće ječma ili bačve pune piva pa radije zapošljavaju fizički snažnije muškarce. No za žene ima mjesta u laboratorijima i upravo smo se tom segmentu okrenuli jer na našem studiju prevladavaju žene i one su više zainteresirane za ovaj posao -objašnjava dr. sc. prehrambene tehnologije Goran Šarić. Kaže kako je Veleučilište kroz europske fondove pokušalo namaknuti novac za obnovu zgrade i postojećih kapaciteta. Dobili su ukupno oko 40 milijuna kuna, a dio tog novca namijenili su pivovari.
- Za oko 10 milijuna kuna planiramo kupiti nove fermentore, sustav za pripremu vode, sustav za filtraciju piva, aparaturu za punjenje piva i drugo. No još je važnije to da ćemo do 2020. godine na Veleučilištu otvoriti laboratorij za analizu piva. Dugoročni nam je cilj da taj laboratorij postane referentni za analizu piva u Hrvatskoj i bližoj okolici. Naime, svi proizvođači piva kontrolu kvalitete svojih proizvoda moraju odraditi u nekom od akreditiranih laboratorija, a mi bismo im, uz kontrolu kvalitete, ponudili i neke analize koje bi im omogućile unapređenje postojećih i razvoj novih proizvoda. Time bi naš laboratorij služio u edukacijske, znanstvene, ali i ekonomske svrhe jer bi se isplatio tim radom - objašnjava dr. sc. Šarić.
Kaže kako je riječ o industriji koja je unazad pet godina u Hrvatskoj napravila veliki skok što je na tržište donijelo mnogo jako dobrih piva.
- Ljudima je prije bilo važno samo da popiju pivo bez obzira na kvalitetu. Danas se pivo po cijeni približava razini vina, imate boce koje stoje i više od 100 kuna, a kvaliteta je vrhunska. Craft pivovare imaju budućnost, jednako kao i velike pivovare - objašnjava, a inženjerka Kolić se nadovezuje da je riječ o proizvodu u kojem su moguće stalne inovacije, pa je i ona tako dobila 2015. godine nagradu Grand Prix “Nikola Tesla” za najboljeg inovatora za zeleno pivo sa pšeničnom travom i mačjom metvicom.
POGLEDAJTE VIDEO: