To je to što me zanima!

Milanović: S Čileom imamo dosta bliskosti i slično gledamo na neka globalna pitanja

Latinoamerički identitet je važan identitet, ali s Čileom imamo dosta bliskosti. Gledamo slično na neka globalna pitanja. Tu prije svega mislim na borbu protiv globalne klimatske krize, rekao hrvatski predsjednik
Vidi originalni članak

Hrvatski predsjednik Zoran Milanović poručio je u ponedjeljak nakon sastanka s čileanskim kolegom Gabrielom Boricem Fontom kako Hrvatska s Čileom ima "dosta bliskosti" te da dvije zemlje gledaju slično na neka globalna pitanja.

Za Čile je predsjednik Milanović kazao da je, iz naše europske perspektive, po načinu uređenja i funkcioniranja nekih svojih tradicija najeuropskija latinoamerička zemlja.

VATRENI U POLUFINALU VIDEO Plenki slavi, Milanović se veseli u Čileu: S ovakvom igrom Hrvatska može do kraja. Bravo!

„Latinoamerički identitet je važan identitet, ali s Čileom imamo dosta bliskosti. Gledamo slično na neka globalna pitanja. Tu prije svega mislim na borbu protiv globalne klimatske krize", rekao je novinarima Milanović nakon sastanka s čileanskim predsjednikom, priopćio je ured hrvatskog predsjednika.

"Znam da to u ovom trenutku možda nije najinteresantnija tema jer je rat u Ukrajini i bavimo se drugim stvarima, ali svakako je tema koja će zahtijevati globalnu i zajedničku akciju i tu je Čile jedan od svjetskih lidera. I mora biti jer je zemlja koja se proteže kroz nekoliko klimatskih pojaseva i završava na Antarktiku“, dodao je.

POSJET ČILEU Zoran Milanović s iseljenicima u Antofagasti: Utjecaj Hrvata u Čileu nadilazi njihov ukupni broj

Na svečanom ručku nakon izjave za medije Milanović i Boric Font izmijenili su najviša državna odlikovanja. Čileanski je predsjednik odlikovan Veleredom kralja Tomislava s lentom i Velikom Danicom zbog iznimnih zasluga u unapređenju sveobuhvatnih odnosa i razvitku uzajamne suradnje između Republike Hrvatske i Republike Čilea te promicanje prijateljstva i partnerstva hrvatskog i čileanskog naroda, dok je Milanović od Borica Fonta dobio „Lanac Velereda zasluga za Čile s Velikom Danicom“.

Milanović i Boric Font dotakli su se i brojne hrvatske zajednice u Čileu. Preci čileanskog predsjednika doselili su se krajem 19. stoljeća u Čile s Ugljana.

PRVO PUTOVANJE JUŽNOM AMERIKOM Milanović ide u Čile: Tamo će provesti tjedan dana, sastat će se s predsjednikom Borićem

“Znam da je predsjednik Milanović došao vidjeti kakav je doprinos hrvatske zajednice Čileu koja broji oko 300 tisuća ljudi. A radi se o prosperitetnoj zajednici koja se istaknula u svim područjima. I upravo zbog tog doprinosa Hrvata Čileu, predsjedniku Milanoviću uručit ću orden”, rekao je Boric Font.

Milanović je kazao kako je čileanskog kolegu prvenstveno posjetio kao predsjednika Čilea, "a onda i kao osobu koja je svojim očinskim dijelom porijeklom s naših hrvatskih, dalmatinskih otoka i to je nešto što je neizbrisivo“.

Hrvatski je predsjednik podsjetio da je Čile jedna od prvih zemalja koje su priznale Hrvatsku, dok se latinoamerička zemlja kod podjele diplomatske imovine ponašala korektnije o d drugih država.

RAZGOVORALI O DOPRINOSU HRVATA Milanović u službenom posjetu Čileu, tamo će i ostati navijati

„Hrvatska se tada borila za svaki kvadratni metar ambasada i prostora koje je ona bivša država prisvojila. Taj početak možda danas djeluje daleko, ali mi ga pamtimo“, poručio je.

U sklopu službenog posjeta Čileu Milanović je uoči susreta s Boricem Fontom položio vijenac kod spomenika generalu Bernardu O'Higginsu koji je predvodio čileansku borbu za neovisnost od Španjolske.

Kasnije u ponedjeljak Milanović će posjetiti razgledati izložbu "Chile before Chile" u Čileanskom muzeju pretkolumbijske umjetnosti, održat će predavanje na Čileanskom sveučilištu te će s predsjednikom Čilea sudjelovati na svečanoj večeri s predstavnicima hrvatske zajednice u Santiagu, navodi se u priopćenju ureda predsjednika.

Idi na 24sata

Komentari 5

  • 13.12.2022.

    Čile ima višak umrlih u odnosu na prošle godine više od drugih država jer ne ulažu u zdravstvo nego u rudnike bakra. Strane kompanije kao i u Kini gdje se u rudnicima bakra zaraze bat koronavirusima, nemaju dio u genomu za brzu prenosivost među ljudima ali preko vektora(cibetka,pangolin,miš)mogu mutirati i razviti jaku prenosivost među ljudima, laboratoriji mogu pridonijeti tome ako bacaju otpad i staro cjepivo, poslije pišu kako je nastao u laboratoriju. Kinezi to sve trebaju bolje pratiti i rad laboratorija treba imati nivo sigurnosti četvrte razine a tržnice egzotičnih životinja se trebaju kontrolirati, poslije zatvaraju i zavarivaju vrata nedužnim građanima.

  • zrno soli u glavi 12.12.2022.

    Čuj, Zoka će dobiti orden?! Zbog čega, zato jer će se tamo 7 dana prežderavati na naš račun?

  • bečar-bečar 12.12.2022.

    zoki jeli tamo bijelo - bijelije ???

Komentiraj...
Vidi sve komentare