Hrvatska narodna banka neće i ne može pomoći u jeftinijem financiraju prezadužene Hrvatske. Umjesto toga, više od dvije milijarde eura slobodnih eura ulagat će svuda po svijetu, pa možda i u Filipine.

HNB ima međunarodne pričuve od velikih 11 milijardi eura ili dvije trećine hrvatskog proračuna. Od toga je slobodno dvije milijarde, a ostatak je uložen. Po izmjenama zakona koje je u četvrtak prihvatila Vlada, pričuve više neće morati ulagati samo u one zemlje koje imaju najviši rejting, odnosno koje su najsigurnije - poput skandinavskih zemalja ili donedavno Francuske i SAD-a. Po novom, moći će ih uložiti u obveznice ili druge papire zemalja čim one imaju neki od devet investicijskih rejtinga.

Ali Hrvatska od kraja prošle godine više nije u tom društvu nakon što su nas bonitetne agencije Standard & Poors, a zatim i Fitch gurnule na neinvesticijski rejting, tzv. smeća. Da bi na tržištu HNB mogao koristiti hrvatski novac za indirektnu stabilizaciju državnih financija, moramo izaći iz statusa “smeća”. S druge strane, HNB će moći pomagati većini europskih država, ali recimo i Filipinima, koji su ovaj tjedan prvi put u povijesti dobili investicijski rejting.

Uz to, na žalost onih koji se zalažu da HNB tiskanjem novca spašava proračun i sruši vrijednost kuni, to je izričito zabranjeno novim zakonom. HNB također ne može direktno kupovati obveznice od investitora nego tek na burzi. Ministar Slavko Linić za dug i kamate ove godine mora skupiti čak 37 milijardi kuna, a upravo se zadužio za 1,5 milijardi dolara.