Htjeli bismo se cijepiti i ne bojimo se posljedica. Više se bojimo mogućnosti da i sljedeća godina prođe u online nastavi, kaže nam nekoliko zagrebačkih srednjoškolaca.
A što nas očekuje u sljedećoj školskoj godini s korona virusom?
Prema odgovorima iz Ministarstva znanosti i obrazovanja, te iz razgovora s ravnateljima, sve će ovisiti o tome kako će se pandemija razvijati.
Konkretno, na upit hoće li iz ministarstva ići preporuka roditeljima da cijepe djecu stariju od 12 godina savjetnik ministra Božo
Pavičin odgovara kako je to i dalje u domeni zdravstva te ministarstvo zasad neće davati takve preporuke.
- Zasad je prerano govoriti o idućoj godini, ali sigurno je da modeli nastave A, B i C, kao i epidemiološke preporuke, ostaju na snazi - poručio je Pavičin.
A ravnatelji smatraju da to nikako ne spada u njihovu nadležnost.
Kako nam je istaknulo nekoliko ravnatelja, s obzirom na to da su mišljenja roditelja, ali i nastavnika, o cijepljenju duboko podijeljena, a istodobno nema jasnih uputa od nadležnih u zdravstvu, oni ne mogu nikome davati takve upute.
Ni među nastavnicima procijepljenost nije najbolja, ističu.
- Smatram da će najesen sve ovisiti o tzv. imunitetu krda, odnosno o tome koliko će nas biti procijepljenih i onih koji su preboljeli virus. Ako nas bude dovoljno da se virus nema kamo širiti, i u školama će biti dobra situacija. U Danskoj i Sloveniji upravo se to dogodilo i sad već proglašavaju kraj epidemije. Bilo bi dobro da se i kod nas to dogodi - kaže nam Damir Jelenski, ravnatelj zagrebačke Gimnazije Tituša Brezovačkog.
Dok god od nadležnih ¸u zdravstvu dolaze miješane poruke, ne možemo očekivati da će svi prihvatiti cijepljenje, slaže se i njegov kolega, ravnatelj OŠ Milana Langa u Bregani Igor Matijašić.
Uglavnom se cijepe djeca starija od 14 godina
Na cijepljenje, pak, dolazi sve više djece.
Na riječkom je području cijepljeno stotinjak djece, kaže dr. Nataša Dragaš Zubalj, voditeljica školske medicine pri Nastavnom zavodu za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije.
Cijepe primarno djecu s kroničnim bolestima, koja ulaze u rizičniju skupinu za Covid-19, ali im, dodaje, dolaze i zdrava djeca.
- U većoj mjeri to su oni stariji, od 14-15 godina, mlađih, od 12 ili 13 godina, je manje. Ta su djeca s roditeljima prije razgovarala o cijepljenju, znaju o čemu je riječ, pogotovo su informirani ovi stariji. Nema nikakve prisile od strane roditelja, ništa takvog nismo dosad primijetili - kaže liječnica.
Suza i protivljenja nema. Prije nekoliko dana na cijepljenju je imala desetak djece od 12 do 15 godina, od kojih je, dodaje, bilo samo troje kroničnih bolesnika, ostalo su bila zdrava djeca.
Doktorica napominje kako su, pogotovo starijoj djeci, najveći motiv izlasci i druženje, sigurnost prilikom izlaska.
Preporuke HZJZ-a kažu da se prioritetno cijepi bolesnu djecu, pozivi idu preko škola, ali kako roditelji djecu prijavljuju i preko centralne platforme te u ordinacijama obiteljskih liječnika, cijepe i zdravu djecu.
Svi dobivaju Pfizerovo cjepivo. Epidemiolozi očekuju da će mnogo više djece dolaziti na cijepljenje u kolovozu, uoči nove školske godine.
Iako u ministarstvu smatraju da je još prerano govoriti o sljedećoj školskoj godini, zapravo je krajnji čas da se škole počnu pripremati za, nadajmo se, post-covid razdoblje, u kojem bi bilo dobro da izbjegnemo online nastavu i samoizolacije smanjimo na najmanju mjeru. A da se pritom u škole vrati normalno ozračje, posebice ako se toliko stroge mjere neće provoditi u ostatku društva.