Ministarstvo znanosti i obrazovanja na čelu s Blaženkom Divjak u javnu je raspravu pustilo prijedlog Odluke o početku i završetku nastavne godine, koja bi se najviše trebala svidjeti upravo učenicima.
Jer novom odlukom uvode se i jesenski praznici. Počeli bi 28. listopada 2019. i trajali do 31. listopada. Budući da su Svi sveti u petak, nastava bi tad počela, s tim da bi zbog spajanja vikenda, počela tek 4. studenog.
No neće svi učenici na jesenske praznike. Škole će svojim osnivačima, gradovima i županijama, ponuditi da učenici idu na jesenske praznike ili da produlje zimske praznike. Županije tada donose odluku koja je obvezujuća za sve škole na njihovu prostoru.
Iz Ministarstva kažu kako su se za uvođenje ovog sustava odlučili nakon eksperimentalne faze kurikularne reforme u kojoj su škole same mogle birati kad žele praznike.
Zimski praznici će se moći cjepkati
Uz mogućnost odabira različitih kombinacija odmora za učenike, novosti su kasniji početak školske godine (drugi ponedjeljak u rujnu umjesto prvi), kraći proljetni praznici, novouvedeni jesenski, koji se vežu uz blagdan Svih svetih i mogućnost cjepkanja zimskih praznika u dva dijela, od kojih je jedan u drugoj polovici veljače, piše Jutarnji list. Uz to proljetni blagdani ne bi nužno obuhvaćali dane uoči Uskrsa, dakle Veliki petak i Veliki četvrtak.
Zajedničko svim školama bilo bi to da iduća školska godina počinje 9. rujna a završava 17. lipnja 2020.; odvija se u dva polugodišta - prvo traje do 20. prosinca, a drugo počinje prvog radnog dana nakon isteka zimskog odmora, što ovisi koju od četiri varijante rasporeda odmora odaberu škole i osnivači.
Osnivač, nakon pribavljenog mišljenja škola, bira jednu od ponuđenih varijanti i po njoj moraju raditi sve škole u županiji. Odluku o tome kako će im izgledati praznici škole moraju objaviti do 1. srpnja, piše Jutarnji list.