To je to što me zanima!

Minute prije napada na Banske dvore: Tuđman je završio ručak u uredu, pokušali su ga ubiti

7. LISTOPADA 1991 GODINE:Htjeli su amputirati dijelove Hrvatske, vjerovali da će imati potporu Zapada i da će Zapad odšutjeti ako brzo i efikasno slome Hrvatsku. No nisu uspjeli, rekao je Vladimir Šeks
Vidi originalni članak

Na današnji dan prije 34 godine raketirani su Banski dvori. Umalo je ubijen predsjednik Franjo Tuđman. Vojni vrh kanio je ga je likvidirati kako bi spriječio osamostaljenje Hrvatske. Banske dvore raketirali su zrakoplovi JNA. Na dan napada istekao je tromjesečni moratorij na ustavnu odluku o suverenosti i samostalnosti Hrvatske donesenu 25. lipnja 1991. godine na inzistiranje Europske zajednice. Koju minutu prije raketiranja Tuđman je završio ručak sa suradnicima u uredu koji je u napadu uništen.

'Rat, rat je počeo!'

Predsjednik Tuđman bio je tada na ručku s tadašnjim formalnim predsjednikom Predsjedništva SFRJ Stipom Mesićem i saveznim premijerom Antom Markovićem, a u društvu su bili ministar obrane Gojko Šušak, Antun Vrdoljak i Stjepan Adanić.

- Mnogi od nas bi poginuli da smo ostali dulje na ručku. Nakon eksplozije digla se prašina kao da je najveći požar. Nismo vidjeli jedan drugoga te smo izašli držeći se za ruke. Novinari su nas pitali što se dogodilo, a ja sam im rekao: ‘Rat, rat je počeo’ - ispričao je Mesić, koji je tad bio predsjednik kolektivnog predsjedništva SFRJ, tijela koje je vodilo državu nakon Titove smrti i u kojemu su se svake godine vodeći ljudi izmjenjivali prema republičkom ključu. 

Htjeli su nas slomiti nabrzaka

U raketiranju Banski dvori pretrpjeli su veliku štetu. Dio krova je razrušen, oštećeno je pročelje te gotovo sve prostorije, a ulazna vrata izbačena su iz ležišta. Od detonacije popucala su i stakla na zgradi Sabora gdje je za 8. listopada bila zakazana sjednica.
Dan kasnije, 8. listopada 1991., na tajnoj lokaciji u podrumu Inine zgrade u Šubićevoj u Zagrebu, Sabor je jednoglasno izglasao Odluku o raskidu svih državnopravnih veza Hrvatske s Jugoslavijom.

- Htjeli su amputirati dijelove Hrvatske, vjerovali da će imati potporu Zapada i da će Zapad odšutjeti ako brzo i efikasno slome Hrvatsku. No nisu uspjeli - ispričao nam je jednom prilikom Vladimir Šeks, hrvatski ustavotvorac, pisac, političar, saborski zastupnik, čovjek koji je aktivan u političkom životu više od 25 godina.

- Mene nije bio strah, ali vladala je zabrinutost.  Mi nismo pretpostavljali da će se dogoditi raketiranje Banskih dvora. U trenutku raketiranja bio sam u jednoj od dvorana Sabora. To su bili najdramatičniji trenuci u mom političkom životu - kazao je Šeks.

Hrvatska je krajem 2017. godine, 26 godina nakon raketiranja Banskih dvora, pokrenula istragu i kazneno prijavila šestoricu pripadnika bivše JNA koje sumnjiči da su planirali, organizirali i izvršili napad na Banske dvore 1991. godine.

Za ratni zločin protiv civilnog stanovništva i ubojstvo u pokušaju visokih državnih predstavnika tereti tadašnjeg zapovjednika 5. zrakoplovnog korpusa generala majora Ljubomira Bajića.

- Ja sam se zakleo državi u kojoj sam živio da ću je braniti i štititi njen teritorijalni integritet i ustavni poredak i smatrao sam da je ispravno napraviti ono što sam napravio. Mogu se odazvati samo svojoj otadžbini i svom narodu - rekao je Ljubomir Bajić.

Zločin još nije sankcioniran

I premda su od raketiranja prošle 34 godine za taj zločin još nitko nije odgovarao. Optužnena su šestorica pripadnika nekadašnje JNA koji danas žive u Srbiji, svi redom u poodmakloj dobi, od 67 do 86 godina. Među njima su Ljubomir Bajić, tadašnji zapovjednik 5. zrakoplovnog korpusa, Slobodan Jeremić, načelnik za zračnu podršku, Đuro Miličević, načelnik 105. lovačko-bombarderskog puka, Čedomir Kovačević iz kontraobavještajne službe, te piloti Ratko Dopuđa i Damir Lukić.

No suđenje nikako da počne. Od posljednjeg pokušaja da se rasprava održi prošle su dvije godine, a sudski pozivi optuženicima ili nisu preuzeti ili im ih hrvatsko pravosuđe uopće nije uspjelo uručiti. Bez uredne dostave poziva rasprava se ne može održati, pa je i ovoga puta odgođena, piše Večernji list. Sud se tako našao u zamršenoj situaciji: s jedne strane postoji dovršena istraga i podignuta optužnica, a s druge gotovo nikakvi izgledi da će optuženici ikada sjesti na optuženičku klupu u Zagrebu. Razmatra se mogućnost suđenja u odsutnosti, no to je forma koju Europski sud za ljudska prava nerado tolerira. U međuvremenu, prolaze godine.

Idi na 24sata

Komentari 74

  • umjereni pacifist 08.10.2025.

    ofene jako si uzrujan.prsti te buju boleli od tipkanja i tih sra.a.kreni od samog poćetka stvaranja (uništavanja) hrvatske.-jedan čovek je rekel "europska direktiva je -hitna privatizacija društvene imovine" i bi tako..-ljudi u redovima ćekali da kupe firm u za jednu kunu (neki i po nekoliko stotina firmi) to je bio poćetak kraja.a nebuloze o "levićarima" ostavi za kafanu.

  • Belina2731͏ 08.10.2025.

    levičarsko kopile kamoćemo iz kragujevca ne javlja se više jer su mu puna usta kita Hrvata s domovnicom! kamoćemo je popravoslavlheni turcin. vucicev trol. Radi u njemackoj na bausteli a sef mu je Albanac pa je malo frustriran Hrvatskom i njenim ljepotam​ ​ ​​​​ ​​​​​ ​​ ​ ​

  • Dobr 07.10.2025.

    U posljednje vrijeme Željko Kekic, udb.aš u mirovini, priprema knjigu pod naslovom „Covjek i njegova sjena“ u kolaboraciji sa svojom nekadašnjom ”špijunskom metom” Antom Kovacevicem, koji je devedesetih bio celnik stranke demokršcana, danas potpuno ugasle. ....... „Pa svima nama, osamdesetihhh godina bilo je jasno da se sve klima. Hrvatska Služba državne sigurnosti, koliko sam mogao cuti, u to doba vjerovala je da ce Jugoslavija otici u labavu konfederaciju, što znaci da Tito nece postati apsolutni negativac............ Godine 1986. i 1987. udb.aška elita obavljala je tzv. informativne razgovore s cijelim nizom evidentiranih disidenata,.... koje je do tada obradivala. .........Došli su do zakljucka da je Franjo Tudman jedan od podobnijih za tranziciju............ Nije Tita smatrao crnim vragom, za razliku od vecine ostalih. Vjerojatno je zbog toga jedini dobio putovnicu 1987. kako bi u emigraciji okupio snage za sve ono što se kasnije dogadalo“, kaže Željko Kekic, dragovoljac Domovinskog rata i prvi od agenata nekadašnje tajne službe koji je još pred 15-ak godina javno priznao – da je svojedobno uhodio ljude koji su 1990. lansirani u lidere.

Komentiraj...
Vidi sve komentare