Alarmantan podatak da čak 52,3 posto srednjoškolaca svoju budućnost nakon studija vidi izvan Hrvatske itekako bi trebao zabrinuti naše političke elite. Što učiniti da se zaustavi egzodus mladih, upitali smo stručnjake.
Mladima je najprije potrebno, naglašava prodekanica za znanost učilišta Effectus Amina Ahec Šonje, osigurati radna mjesta. Preduvjet za to je, dodaje, porezna reforma.
- U ekonomskoj politici treba otvarati nova radna mjesta, a da bi se ona otvorila, ekonomija mora rasti. Nužno je da se potiče investicijska aktivnost. Porezno rasterećenje rada je ključ. Sigurno bi zapošljavanje bilo veće da su porezni nameti manji. Onda bi poslodavci mogli ponuditi mladima i veće plaće. I to je to, čovjek hoće raditi kad izađe iz škole - ističe.
Ekonomski analitičar Željko Lovrinčević naglašava kako će se problemi sa iseljavanjem intenzivirati jer sve projekcije pokazuju da će Hrvatska imati sporiji rast proizvodnosti.
- To će dugoročno jačati poticaj za napuštanje Hrvatske. S druge strane, dodatno će se kroz dvije godine liberalizirati tržište rada u pojedinim zemljama koje su zadržale ograničenja za hrvatske rezidente gdje je svakako najznačajnija Austrija - kaže naglašavajući kako je potreban hitan razgovor o osmišljenoj strategiji ciljane imigracije.
- Jer nikakve demografske, primarno socijalne mjere, ne mogu bitno promijeniti trendove. No hrvatsko društvo nije mentalno spremno za taj razgovor jer ga vladajuća politička garnitura, uslijed jeftinog populizma, za taj razgovor nije pripremila - kaže.
Ahec Šonje, kao i bivši voditelj Cjelovite kurikularne reforme Boris Jokić, poručuju kako je nužno provesti obrazovnu reformu. Prema mišljenju Ahec Šonje, potrebno je već u osnovne, ali i u sve srednje škole uvesti obavezne praktikume.
- Velika je greška što praksa postoji samo u strukovnim školama. Pokazuje se da gimnazije bez prakse proizvode djecu koja nakon četiri godine ne znaju kamo bi ni što bi. To je nužni preduvjet da mladi osjete korist od obrazovanja, sigurnost i kompetentnost za dalje - kaže.
Nenad Vrček, dekan Fakulteta organizacije i informatike, ističe kako je najvažnija mjera koja bi zadržala mlade u Lijepoj Našoj gospodarski rast.
- Gospodarski rast je preduvjet ukupnog blagostanja društva. Da bismo to postigli moramo ulagati i razvijati obrazovanje jer će to privući kvalitetne poslodavce i mijenjati društvenu klimu vezanu uz perspektivnost i kvalitetu radnog mjesta - kaže i naglašava važnost izgradnje tržišta rada za različite dobne i obrazovne strukture.
Jokić dodaje kako je za zadržavanje mladih u domovini potrebno osigurati nultu stopu tolerancije prema korupciji, naročito u politici, promovirati kulturu rada i ostvarivanja vlastitih ideja mladih, otvoriti iskreni dijalog o problemima i željama mladih, a ne ih tretirati kao nedorasle, razmažene, bez fokusa i pravih vrijednosti.
Svi sugovornici naglašavaju kako mladi više uopće nemaju povjerenja u institucije, a zbog načina zapošljavanja prema rođačkim i stranačkim vezama upravo i bježe glavom bez obzira. Zdenko Adrović, direktor HUB-a, ističe da su mladi nezadovoljni zbog odsustva koncepta izvrsnosti.
- Mladi ljudi vide da je od ulaganja truda, znanja i sposobnosti važnije čiji si, odakle si i gdje ti je središnjica - slaže se s njim Jokić dodajući i kako su mladima dozlogrdile nekonstruktivne rasprave o prošlosti. I Jokić i Vrkić ističu kako nedostaje pozitivne perspektive koju treba jačati, a Ahec Šonje naglašava kao problem i diskontinuiranu ekonomsku politiku koja stvara atmosferu nesigurnosti.
- Postrecesijska depresija, nepovjerenje u institucije i ekonomsku politiku razlozi su zašto mladi ne vide budućnost ovdje. Političari se godinama bave sami sa sobom, nema nikakvih velikih pomaka. Ovo malo što u zadnje vrijeme raste može biti korak naprijed, ali nije dovoljno i to mladi vide - kaže.