Egzodus: Svaki drugi maturant vidi budućnost izvan Hrvatske

Čak 52,3 posto najuspješnijih učenika hrvatskih srednjih škola svoju budućnost nakon studija vidi izvan Hrvatske.

Radi se o čak deset posto učenika koje je obuhvatilo istraživanje koje je Institut za društvena istraživanja proveo za Agenciju za znanost i visoko obrazovanje.

- Željeli smo artikulirati glas onih u čije ime mnogi govore, a čiji se glas gotovo i ne čuje - rekao je Boris Jokić, voditelj Instituta, na predstavljanju rezultata. Radi se o dosad najvećem istraživanju o planovima srednjoškolaca za budućnost, u kojemu je sudjelovao 13.301 učenik iz 59 škola iz cijele Hrvatske.

Istraživanje je pokazalo kako 81,3 posto hrvatskih srednjoškolaca u dobi od 15 do 18 godina želi studirati, bez obzira na to pohađaju li u gimnaziju ili četverogodišnju strukovnu školu.

- Gotovo da nema mladog čovjeka koji ne želi studirati. Fakultet žele upisati čak i učenici koji imaju dvojke iz engleskog, hrvatskog i matematike, po čemu pratimo europske trendove - rekao je Jokić.

Desetina učenika, pokazalo je istraživanje, želi se zaposliti odmah po završetku srednje škole.

Iako svi žele na fakultete, rezultati informiranosti učenika o prijelazu iz srednje škole na visoka učilišta su poražavajući. Više od 90 posto ispitanih srednjoškolaca izjavilo je da ih škola nikad ili rijetko nije informirala o fakultetskom obrazovanju. Najčešći izvor informiranja su im roditelji i prijatelji, zatim portal Postani-student, pa javni mediji.

Najrjeđe se informiraju putem centara za informiranje o karijeri koji bi im, po svojoj definiciji, trebali biti među prvim kanalima informiranja.

- Maturanti nemaju osnovna znanja o razlici između stručnih i sveučilišnih studija, a ne razumiju ni razliku između redovitog i izvanrednog studiranja - ustvrdio je Jokić.

Upozorio je da su institucije odustale od ideje poučavanja učenika o prilikama za budućnost, visokom školstvu i pozicioniranju na tržištu rada, koje su bile predviđene cjelovitom kurikularnom reformom.

- Problem je što se uopće ne zna tko je odgovoran za informiranje učenika. Pitanje je kako oni uopće uspiju upisati za njih odgovarajuće studije - naglasio je nekadašnji voditelj obrazovne reforme.

Više od 61% srednjoškolaca smatra da su za upis na fakultet osobne veze i snalažljivost važniji od sposobnosti učenja. Ravnateljica AZVO-a Jasmina Havranek naglasila je kako je, bez obzira na taj pokazatelj, proces upisa transparentan, ali smatra da bi sveučilišta trebala više raditi na promociji svojih programa.

- Već smo pokrenuli karijerne centre na sveučilištima, ali ona bi se trebala više afirmirati kroz medije - poručila je Havranek.

Njezin pomoćnik za prijave na studijske programe Igor Drvodelić upozorio je da mnogo studenata odustaje od studija.

- Loše su informirani pa tek kasnije shvate da studij koji su upisali nije za njih - objasnio je Drvodelić.

Rezultati istraživanja o planovima učenika za budućnost pokazali su kako mladi misle da će se zaposliti s 22 godine i deset mjeseci, da će s 23 godine i jedan mjesec završiti školovanje i živjeti samostalno te da obitelj planiraju osnovati s 28 godina i 3 mjeseca.

Iako 86,5 posto učenika za sebe vidi pozitivnu budućnost, da će budućnost u Hrvatskoj za 20 godina biti pozitivna smatra samo 19,9 posto njih.

Učenici s višim prosjekom ocjena tu su pesimističniji, a više od polovice učenika prirodoslovno-matematičkih gimnazija 2037. godine vidi se izvan Hrvatske, najčešće u nekoj od zemalja Europske unije.

Zastrašujuće zvuči i podatak da je za čak 53 posto svih ispitanika najpoželjnije mjesto za život i rad izvan Hrvatske, a 47,5 posto ih se za 20 godina i vidi - izvan Hrvatske.

- Očekivano je da se najuspješniji osjećaju i najsposobniji za život u inozemstvu, ali politika bi trebala pronaći način da ih zadrži u Hrvatskoj. Loša percepcija konteksta u kojem mladi žive trebala bi nas zabrinuti jer mladi moraju vidjeti svoje prilike - rekla je Zrinka Ristić Dedić s Instituta za društvena istraživanja.

Ravnateljica AZVO-a, prof. dr. sc. Jasmina Havranek, smatra da se radi o posve novoj generaciji i da je pitanje koliko ćemo brzo prihvatiti promjene.

- Digitalna generacija ima svijet na dlanu te želi vidjeti kako drugi rade i žive - smatra Havranek, koja je optimistična.

- Iznimno me veseli što je ovo istraživanje pokazalo da su mladi u Hrvatskoj spremni učiti, da žele studirati, da prepoznaju važnost visokog obrazovanja i da s pozitivnim stavom gledaju prema svojoj budućnosti. To je golemi kapital! I poziv svima nama – i akademskoj zajednici i donositeljima javnih politika - da im budemo oslonac, da čujemo njihov glas i da ga uvažimo - istaknula je.

Bivši voditelj Ekspertne radne skupine za provedbu kurikularne reforme, s druge strane, ističe kako bi rezultati svim nadležnim institucijama, ali i cijeloj Vladi, trebali biti veliko upozorenje.

- Sve bi institucije trebale obratiti pozornost na mlade. Ako se njihovi stavovi nastave ignorirati, imat ćemo ozbiljne probleme. Moramo promijeniti način komuniciranja i odnosa prema mladima - zaključio je Jokić.

Riječ je o jednom od najopsežnijih istraživanja na srednjoškolskoj populaciji koje je do sada provedeno u Hrvatskoj u studenom i prosincu 2017. te je u njega uloženo 198.770 kuna.

U sklopu projekta izradit će se i preporuke za unapređenje obrazovnih praksi i politika vezanih uz informiranje i savjetovanje o upisima u visoko obrazovanje te razvoj karijere na razini škole i sustava.

'Siguran sam da nas je manje od 4 milijuna'

Službeni podaci Hrvatskog zavoda za statistiku kažu kako u Hrvatskoj ima 4,1 milijun stanovnika.

No podaci iz zemalja u koje posljednjih godina odlaze deseci tisuća naših sugrađana upućuju na to da nas u Hrvatskoj više nema ni cijela 4 milijuna.

- Siguran sam da su projekcije točne i da nas zaista ima manje od 4milijuna. S obzirom na trendove i negativne migracijske bilance, situacija će sljedećih godina biti samo još gora. Naime, procjena je da će u idućih godinu dana u Hrvatskoj biti do 80.000 manje ljudi, a u sljedeće dvije godine 150.000 ljudi manje - smatra demograf Stjepan Šterc.

Naime, iako u Hrvatskoj nema detaljnih službenih podataka o tome koliko se hrvatskih građana iselilo, europske statistike pokazuju kako se u deset godina udio hrvatskih radnika u dobi od 20 do 64 koji žive u nekoj članici EU povećao se s 12,2 na 14 posto matične populacije. Iako čak i premijer Andrej Plenković ističe kako su tako velike migracije rezultat ulaska Hrvatske u EU te korištenja slobode kretanja, podaci njemačkog zavoda za statistiku pokazuju da se samo 2016. u Njemačku iselilo 57.155 hrvatskih građana.

Podaci Državnog zavoda za statistiku govore o nešto manjim brojkama, no problem se odavno više ne može ignorirati, a kako je upozorio naš znanstvenik Ivan Đikić na konferenciji “Bolje obrazovanje, bolja Hrvatska”, demografski slom u Hrvatskoj je važniji i veći problem od Agrokora.

Demograf Šterc ističe kako će popis stanovništva 2021. zabilježiti i “fiktivni” dio stanovnika, onih koji su se iselili, ali su i dalje formalno prijavljeni u Hrvatskoj iako su fizički negdje drugdje.

- Smatram kako su u početku razlozi iseljavanja svakako bile financije, no sad je to uglavnom nezadovoljstvo mladih društvenim i pravnim sustavom te zbog neizvjesne budućnosti u Hrvatskoj - zaključio je Šterc.

O neprekidnom odljevu građana ali i sve manje rođenih u Hrvatskoj, govore i podaci o prvašićima kojih je svake jeseni sve manje, ali se sve više bilježi smanjenje učenika i tijekom školske godine. Tako je lani upisano čak 2139 prvašića manje nego 2016. godine.

Prema službenim statistikama, u deset se godina broj učenika osnovnih škola smanjio za čak 63.026. Tako je prošle godine u školu krenulo 317.649 učenika osnovnih škola. Kako se grubo procjenjuje usporedbom broja rođene djece u generacijama učenika od prvog do osmog razreda, iz Hrvatske se iselilo oko 16.000 djece u dobi od 7 do 15 godina.

Budućnost vide pozitivno, ali ne nužno u Hrvatskoj 

Visokoškolsko obrazovanje postalo je normativno očekivanje u RH, navodi se u analizi istraživanja. Na to upućuju i podaci da čak i srednjoškolci koji imaju loše ocjene te završavaju strukovne trogodišnje programe odmah poslije mature žele upisati studij. Najveći dio srednjoškolaca smatra kako je fakultetska diploma uvjet za dobar posao u Hrvatskoj, ali ih čak 61,1 posto smatra da su za upis fakulteta važnije druge stvari (osobne veze, roditelji) od učenja.

Zanimljivo je to što 86,5 posto ispitanih učenika za sebe vidi dobru budućnost. No kad ih se pita za budućnost Europe, pesimistično je praktički pola srednjoškolaca (48,8 posto), dok u svijetlu budućnost Hrvatske vjeruje tek 19,9 posto ispitanih učenika. Stoga nije ni čudno što gotovo svaki drugi učenik (47,5 posto) svoju budućnost za 20 godina vidi izvan Hrvatske.