Ovih smo dana svjedočili neuobičajeno oštroj polemici između potpredsjednika Vrhovnog suda Marina Mrčele i predstojnice Katedre za kazneno procesno pravo Pravnog fakulteta u Zagrebu Zlate Đurđević zbog novog modela organizacije kaznenog sudovanja i osnivanja novog Visokog kaznenog suda. Dok profesorica Đurđević upozorava kako je novi ustroj neustavan jer će Vrhovni sud ustavnu ulogu ujednačavanja sudske prakse moći provoditi isključivo kroz izvanredne pravne lijekove, što će naš Vrhovni sud svrstati uz Vrhovni sud u Srbiji, a ne vrhovne sudove ostalih europskih zemalja, Mrčela misli da su takve ocjene neutemeljene i pretjerane.

Međutim, njihova se polemika nije ograničila samo na pitanje uloge i smisla osnivanja Visokog kaznenog suda. Mrčela je u intervjuu Večernjem listu u jednom trenutku profesore prava prozvao zbog nemorala, i to zato što, kako je rekao, pišu pravna mišljenja za što su plaćeni od stranaka u nekom predmetu, a kad sud ne prihvati ta mišljenja, onda kritiziraju odluke sudova. Nije mu sporna kritika, nego to što se u javnosti prešućuje plaćeni angažman koji smatra “u najmanju ruku nemoralnim”. Profesorica Đurđević nije mu ostala dužna. Odgovorila mu je kako je čudi što još netko može zastupati stajalište Ivana Milasa iz devedesetih o “kili mozga po dvije marke”, navodeći kako nema ništa sporno u činjenici da znanstvenici naplaćuju strankama ili sudu svoje mišljenje. To nikako ne upućuje na njihovu ovisnost ili pristranost, jer su oni svoje prosudbe dužni donositi na temelju znanstvenog istraživanja, objektivno i nepristrano, i za svoj rad trebaju biti plaćeni, kao i sve druge struke. Profesorica Đurđević na kraju podvlači kako je ovakav Mrčelin stav “velika uvreda za struku i pravne znanstvenike koji imaju dužnost stavljati svoje znanje u službu konkretnih sudskih postupaka”.

Neuobičajeno oštra polemika jednog od najpoznatijih hrvatskih sudaca i ugledne pravne stručnjakinje ima još jedan kontekst, s obzirom na to da je u tijeku natječaj za prestižno mjesto hrvatskog suca na Europskom sudu za ljudska prava u Strasbourgu (ESLJP), a među sedam kandidata koji su se prijavili su i sudac Mrčela i profesorica Đurđević. Na natječaj se javila i sutkinja Ustavnog suda Lovorka Kušan, kao i još troje profesora zagrebačkog Pravnog fakulteta - Davor Derenčinović s Katedre za kazneno pravo, zatim izvanredna profesorica Europskog javnog prava Snježana Vasiljević i docentica Katedre za sociologiju Antonija Petričušić. Sedmi kandidat je pulski javni bilježnik Denis Krajcar.

Sadašnjoj hrvatskoj sutkinji u Strasbourgu, profesorici zagrebačkog Pravnog fakulteta Kseniji Turković, devetogodišnji mandat, bez mogućnosti reizbora, istječe krajem 2021., no procedura izbora traje dugo, najprije u matičnoj državi, a zatim i pred Parlamentarnom skupštinom Vijeća Europe, koja donosi konačnu odluku. Povjerenstvo za izbor hrvatskog kandidata za suca ESLJP-a, prema propisanoj proceduri, raspisuje natječaj i bira troje kandidata, čije kandidature šalje na potvrdu Vladi, koja listu onda prosljeđuje Parlamentarnoj skupštini Vijeća Europe. Prije upućivanja liste kandidata, potrebno je dobiti mišljenje Savjetodavnog panela stručnjaka o tome zadovoljavaju li predloženi kandidati propisane uvjete.

Cijeli tekst pročitajte u novom Expressu koji je na kioscima od četvrtka 24. prosinca