Nakon što su se u medijima pojavile najave da bi dio tereta dužnika u francima trebali snositi i porezni obveznici, oglasila se Udruga Franak. Kažu da "najveću krivnju za situaciju dužničkog ropstva u kojoj se nalaze hrvatski građani imaju banke i HNB".  

- Stoga, dužnici kao porezni obveznici, odbijaju da trošak konverzije u kune snosi bilo koji porezni obveznik ove države. Upravo zato, Udruga Franak je zauzela stav da se odgovornost mora podijeliti između banaka i Hrvatske narodne banke, koji su najveći krivci za plasiranje pokvarenog i opasnog proizvoda na financijsko tržište koji je za cilj imao samo ekstra zaradu banaka - objavila je Udruga Franak. 

Priopćenje Udruge Franak donosimo u cijelosti.

"Svjedoci smo medijskog pritiska na dužnike s kreditima u švicarskim francima, zato jer žele izaći iz dužničkog ropstva u kojeg su ga dovele banke, HNB i sve Vlade koje su do sada nijemo promatrale naš slučaj. U javnosti se želi nametnuti krivnja na leđa dužnika jer taj izlazak iz modernog ropstva "moraju" platiti porezni obveznici.

Dužnici koji imaju kredite s valutnom klauzulom CHF nisu odgovorni za dokazano neodgovorno, nesavjesno i nepošteno ponašanje banaka. Dužnici su isto tako i porezni obveznici, kao svi drugi građani Republike Hrvatske. Upravo zato, Udruga Franak je zauzela stav da se odgovornost mora podijeliti između banaka i Hrvatske narodne banke, koji su najveći krivci za plasiranje pokvarenog i opasnog proizvoda na financijsko tržište koji je za cilj imao samo ekstra zaradu banaka. Mi samo tražimo da banke vrate dio ne pripadajuće ekstra zarade i da se odreknu buduće dobiti. Stoga, dužnici kao porezni obveznici, odbijaju da trošak konverzije u kune snosi bilo koji porezni obveznik ove države.

Pozivamo sve građane da podrže Udrugu Franak, jer se upravo mi zalažemo za punjenje državnog proračuna. Kad bi banke vratile oštećenim građanima svih 13 milijardi kuna ekstra dobiti na "švicarcima", dužnici bi potrošnjom kroz PDV punili proračun, a da se ne spominje pozitivan efekt na cjelokupno poduzetništvo, koje bi zbog povećane potrošnje zapošljavalo nove djelatnike, a to bi posredno značilo financijski efekt kroz doprinose na nova zapošljavanja.

Treba napokon spomenuti i sanaciju banaka (1999/2000.), kada se na teret poreznih obveznika utrošilo 80 milijardi kuna za spašavanje današnjih banaka. Država je tada zadužila svoje građane i povećala javni dug kako bi spasila bankarski sustav, a nakon sanacije neodgovorno prepustila banke stranim vlasnicima koji danas lihvare te iste građane koji su ih spasili,  naravno uz nijemo promatranje Hrvatske narodne banke. Treba napokon u javnosti postaviti pitanje tko su oni koji najviše idu na teret nas poreznih dužnika.

Najveću krivnju za situaciju dužničkog ropstva u kojoj se nalaze hrvatski građani imaju banke i HNB. Svjedoci smo da tužene banke nisu ni malo osjetile teret recesije. Svjedoci smo da upravo tužene banke imaju najveći profit. Nama u Udruzi Franak nije jasno kako je moguće da u uvjetima teške krize, u uvjetima visokih postotaka nenaplativih kredita, u uvjetima šokantnog smanjenja kreditiranja poduzetnicima i građanima, u uvjetima gdje cijela ekonomija sedam godina ima konstantni pad - banke imaju stabilnu i ekstra visoku zaradu. Zato, Udruga Franak postavlja pitanje kako je to moguće? Udruga Franak postavlja pitanje kako je moguće da se u javnosti tolerira iznošenje financijskih sredstava izvan granica Republike Hrvatske, osiromašivanje naše zemlje, koje su dokazali Profesori Ekonomskog fakulteta, bez da su banke platile porez na ekstra dobit kroz tečajnu razliku koja je završila u drugim zemljama, gdje obitavaju banke majke "naših" banaka. Mi mislimo da je vrijeme da institucije Republike Hrvatske počnu raditi svoj posao te da pronađu odgovorne za slučaj "Franak".

Udruga Franak".