Svakog dana  u tiskanom izdanju 24sata stručnjaci, profesori i učitelji, roditelji i djeca, obični ljudi i znanstvenici upozoravat će na probleme, otkrivati rješenja i objašnjavati slučajeve koji mogu pomoći da imamo bolje obrazovanje za bolju Hrvatsku.

Još u četvrtom razredu djeci je glavni motiv za učenje doista i želja da se nauči nešto novo. Njih 90 posto slaže se s time. Samo 30 posto djece govori kako su motivirani nagradama. U osmim razredima sasvim druga priča. Glavni motiv za učenje za 70 posto učenika jest - želja za upisom u što bolje srednje škole. U skladu s time je i odgovor: “Učimo samo zbog ocjena” gotovo neoboriv. To smatra čak 90 posto osmaša, pokazalo je istraživanje dr. Zrinke Ristić Dedić i dr. Borisa Jokića s Instituta za društvena istraživanja. Obuhvatili su svih 109 zagrebačkih javnih osnovnih škola, 2299 učenika iz četvrtih i 2417 osmaša.  

- Visoko na ljestvici motiva za učenje  je i ona: ‘Učim zato što moram’. Na ovoj tvrdnji više od trećine učenika odgovara da se to u potpunosti odnosi na njih. Motiv za učenjem nečeg novog, koji je najizraženiji u četvrtom razredu, slabi među učenicima osmog razreda - govore autori. No samo 10-ak posto osmaša kaže da je učenje zabavno. U četvrtim razredima ta brojka je čak 60 posto. 

Loša komunikacija

- Iako se može tvrditi da su takvi nalazi dijelom rezultat nepovoljnog društvenog konteksta koji vlada u Hrvatskoj i posljedica prilagođavanja učenika navedenom kontekstu u pristupima učenju, stavu prema radu itd., sigurno je da i obrazovni sustav pridonosi takvim negativnim motivacijskim obrascima. Vrednovanje i ocjenjivanje obrazovnih postignuća učenika potiču samo na učenje za ispitivanje i učenje za ocjenu, predmetne nastavne programe koji ne korespondiraju s interesima i kognitivnim kapacitetima učenika, ali i model selektivnog upisa u srednje škole na temelju zaključnih ocjena - upozoravaju autori istraživanja. 

Posebno je važno naglasiti da se kroz obrazovanje smanjuje svakodnevna komunikacija između djece i roditelja o tome što se radilo u školi. Istodobno raste podsjećanje o tome da je obrazovanje važno i inzistiranje da je potrebno učiti i učiti svaki dan.

Previše činjenica

Ne postoji sustavno poučavanje o tome kako učiti te organizirati razvoj znanja, vještina i stavova vezanih uz učenje, zaključuju autori istraživanja. 

- Navedeno je naročito izraženo u predmetnoj nastavi koju karakterizira velik broj obveznih predmeta, izrazita orijentacija na sadržaje i vrlo nefleksibilna organizacija nastavnog procesa. Pod utjecajem informatizacije u kojoj su sadržaji i činjenice postali izrazito dostupni, jasno je da se obrazovni sustavi trebaju odmaknuti od usmjerenosti činjenicama i usmjeriti k razvoju procesa, prije svega učenja. Stoga bi sve najavljene promjene u hrvatskom obrazovanju trebale krenuti od načelnog stava da se u formalnom obrazovanju treba naučiti učenike kako učiti - ističu stručnjaci s Instituta za društvena istraživanja.