To je to što me zanima!

Nema pomaka u usuglašavanju sporazuma o bioraznolikosti

Cilj je zaštititi 30 posto svih morskih i kopnenih površina do 2030. Trenutačno je zaštićeno samo oko 8 posto mora i 17 posto tla
Vidi originalni članak

Izaslanici zemalja koje žele dogovoriti globalni plan za očuvanje bioraznolikosti završili su u utorak prvi sastanak licem u lice u dvije godine na kojem nisu uspjeli usuglasiti nacrt teksta, rekavši da je za pregovore potrebno više vremena.

Tajništvo Konvencije Ujedinjenih naroda o biološkoj raznolikosti (CBD) objavilo je u utorak da su završena dvotjedna razmatranja u kojima je sudjelovalo više od 200 zemalja.

Izaslanici su se sastali u Ženevi uoči međunarodne konferencije u Kunmingu u Kini, gdje se očekuje da će sporazum biti usvojen.

Nisu se mogli dogovoriti oko pragova za mjerenje napretka u zaštiti biološke raznolikosti.

Tajništvo konvencije priopćilo je kako su potrebni daljnji pregovori.

Svrha sporazuma je zaustaviti izumiranje vrsta, uništavanje prirode i gubitak staništa za floru i faunu diljem svijeta.

Cilj je zaštititi 30 posto svih morskih i kopnenih površina do 2030. Trenutačno je zaštićeno samo oko 8 posto mora i 17 posto tla.

Za provedbu ovih ciljeva potrebno je mnogo novca, ali se još uvijek raspravlja o tome koliko je potrebno.

Afričke države privukle su pozornost izaslanika u utorak zahtijevajući da bogate zemlje povećaju svoje isplate pomoći na 700 milijardi dolara do 2030. kako bi podržale siromašnije zemlje u njihovim nastojanjima za očuvanje prirode.

To je znatno više nego što je prethodno bilo predviđeno u nacrtu teksta u kojem se navodi da bi se globalno financiranje bioraznolikosti trebalo povećati sa sadašnjih 160 milijardi dolara na najmanje 200 milijardi dolara godišnje. Osim toga, ekološki štetne državne subvencije trebale bi se smanjiti za 500 milijardi dolara godišnje.

Organizacije za zaštitu okoliša u međuvremenu su pozvale na veću političku predanost zemalja kako bi se zaključio okvirni sporazum.

- Jasno je uočljivo da se temi biološke raznolikosti ne daje prioritet u vladama koji joj je potreban s obzirom na hitnost ove krize. To je kobno, jer se radi o našim sredstvima za život - rekao je Florian Titze iz WWF-a Njemačke.

- Najvažnija pitanja ostaju bez odgovora: odakle dolazi potreban novac i kako treba provesti zaštitu 30 posto površine kopna i oceana - dodao je Thilo Maack iz Greenpeacea.

- Ima još puno posla koji tek treba obaviti - rekla je izvršna tajnica CBD-a Elizabeth Maruma Mrema.

Kako bi se finalizirao tekst za konferenciju u kolovozu, novi razgovori trebali bi se održati u Nairobiju krajem lipnja.

 

 

Idi na 24sata

Komentari 0

Komentiraj...
Vidi sve komentare