Samo unatrag tri godine država je morala platiti 19,2 milijuna kuna odštete osobama koje su bile uhićene bez utemeljenja. Podatak Ministarstva pravosuđa otkriva, osim toga, da su samo u ovoj godini, do početka studenog, platili čak dva milijuna kuna više odšteta nego u cijeloj 2018.
- Ministarstvo pravosuđa je na ime naknade štete zbog neutemeljenog uhićenja tijekom 2017. godine isplatilo oštećenicima 6,15 milijuna kuna, u 2018. godini 5,51 milijuna, a do 7. studenog ove godine 7,52 milijuna kuna - odgovor je Ministarstva pravosuđa na upit 24sata o tome koliko državu godišnje koštaju neutemeljena uhićenja.
Zatvori su nam, kako smo ranije pisali, puni pritvorenika, koji čine čak 55 posto zatvorske populacije. To znači da je u zatvorima manje onih koji služe pravomoćno dosuđenu kaznu, od onih koji su tek pod istragom. U zatvorima EU, u prosjeku, ima tek oko 20 posto pritvorenika, dok su ostalo zatvorenici, koji barem znaju zašto su tamo.
Ako je netko bio u istražnom zatvoru, a pravomoćnom je presudom oslobođen pritužbe, ili je optužba odbijena, odnosno postupak obustavljen pravomoćnim rješenjem, pripada mu pravo na naknadu štete, odgovaraju iz Ministarstva pravosuđa.
Preko 19 milijuna kuna samo unatrag tri godine isplaćeno je temeljem mirnih nagodbi, ili pak nakon pravomoćnih sudskih presuda o naknadi štete.
Čak 173 osobe koje su prošle godine bile u istražnom zatvoru na kraju nisu osuđene za kazneno djelo koje im se stavljalo na teret. U svim tim slučajevima trošak je, prvo, kazneni postupak, ali i izdaci okrivljenika za odvjetnika, koji na kraju padaju na teret proračuna. Svi koji su oslobođeni optužbi imaju onda pravo i na odštetu zbog boravka iza rešetaka. Strpa li se nekog neopravdano u pritvor, može tražiti odštetu za izgubljeno vrijeme, nanesenu nepravdu, za narušene obiteljske i poslovne odnose, ali i za stigmu.