Premijer Andrej Plenković u četvrtak je kazao kako će se čekati odobrenje Europske agencije za lijekove (EMA) prije nabave ruskog cjepiva, a glavni epidemiolog Krunoslav Capak jučer je rekao da će odluka o tome koliko čekati EMA-u ovisiti o ruskoj dokumentaciji.
- Sve ovisi o tome koliko će brzo dokumentacija biti dostavljena. Interventni uvoz je uvijek opcija, ali uskoro ćemo dobiti daljnje informacije o tome koja dokumentacija fali pa će se onda odlučiti o tome koliko čekati EMA. I mi smo zatražili dokumentaciju koja bi nam omogućila da napravimo interventni uvoz - kazao je Capak jučer.
I dok se, neslužbeno, i u našoj Agenciji za lijekove nadaju da će Vlada ipak pričekati odobrenje EU za uvoz ruskog Sputnika V, jer će tako svima pasti kamen sa srca, postavlja se pitanje što ako Hrvatska naruči najavljenih milijun doza, a EU nekim slučajem rusko cjepivo ne odobri. Ta je vjerojatnost vrlo mala budući da je riječ o cjepivu čija je efikasnost preko 90 posto, nuspojave navodno vrlo male, i već je odobreno u više od 40 zemalja svijeta, no dogodi li se takav scenarij, mogli bismo platiti i do deset milijuna dolara, odnosno 63,5 milijuna kuna, za nešto što odobrenje EU nema. Hoće li se u tom slučaju građani Hrvatske htjeti cijepiti, i u kojem broju, važno je pitanje o kojem nikakvo istraživanje u općoj populaciji nije provedeno. Imperial College London i tvrtka YouGov su proveli istraživanje u 15 zemalja koje je pokazalo da je povjerenje u cjepiva na tržištu poraslo u devet zemalja. Najspremniji za cijepljenje su Britanci, njih 77 posto, a najmanje su cjepiva željni u Francuskoj, Singapuru i Japanu, između 40 i 50 posto njih. Oni su najzabrinutiji zbog nuspojava, koje Britance muče najmanje. Općenito se taj strah smanjuje jer ga spominje manje od 45 posto svih ispitanika. Istraživanje nije obuhvatilo hrvatske građane.