Radna skupina za izradu novog Ovršnog zakona, formirana u studenom prošle godine, konačno je održala prvi sastanak nakon onog konstituirajućeg prošle godine, piše Novi list.

O kojim promjenama unutar zakona bi se moglo raditi, još uvijek nije sa sigurnošću poznato. Podsjetimo, sporni zakon Vlada je mijenjala sredinom prošle godine, ali unatoč najavama, ni tada jedina nekretnina nije bila zaštićena od ovrhe.

Na zakonu će se raditi cijele godine. Za početak se krenulo od toga da treba smanjiti troškovi ovrha i to čak i za 40 posto. Postoje i razmišljanja da se ovrhe ponovo vrate pod okrilje sudova, odnosno da se smanji uloga javnih bilježnika i Fine.

Iako je intencija zakona zaštititi i olakšati poziciju građanima kojima prijeti ovrha, naši sugovornici iz radne skupine i Ministarstva pravosuđa napominju da nikako ne treba ići u drugu krajnost i stvarati klimu koja će pogodovati neplaćanju računa jer i vjerovnici koji nastoje naplatiti svoja potraživanja moraju biti zaštićeni.

HDZ je u kampanji govorio drugačije

No, to upozorenje baš i nije u skladu s predizbornim najavama HDZ-a koji je uz ostalo obećao da će 'blokiranim građanima otpisati dug prema državi, lokalnim jedinicama te komunalnim i drugim državnim poduzećima do iznosa glavnice duga u visini jedne prosječne plaće uvećano za sve kamate'.

Kako doznaje Novi list, u HDZ-u od te ideje još se nije odustalo, ali jednako tako HDZ je napustio ideju da od ovrhe izuzme jedinu nekretninu. Kako bi se što bolje pripremili za izradu zakona u Ministarstvu su zatražili i podatke o tome s koliko novca građani raspolažu nakon što završe u ovrsi, odnosno nakon što im je blokiran račun.

Čak 395 tisuća građana otvorilo je 460 tisuća zaštićenih računa

U tom slučaju dio njihovih primanja završava na zaštićenom računu i prema podacima koje je Ministarstvo dobilo od Fine 395 tisuća građana otvorilo je više od 460 tisuća računa. Uz to skupljali su podatke i od bankarskog sektora o tome koliki je bio promet po tim računima i procjene kažu da je u prošloj godini bio veći od pet milijardi kuna. U prosjeku je na oko 200 tisuća tih zaštićenih računa mjesečno bilo najviše do dvije tisuće kuna, što sigurno nije dostatno za život, posebice ako se radi o obitelji.

No, pokazalo se i da ima odstupanja i da su na tim računima završavali i iznosi od nekoliko desetaka ili nekoliko stotina tisuća kuna i oni su obično otvoreni prije blokade. Još je to jedan argument da za sve blokirane ne može postojati isto rješenje, pa tako i u slučaju da se Vlada odluči na socijalnu mjeru otpisa duga do visine prosječne plaće.