Moja 17-godišnja kći pije lijek, antidepresiv koji se zove Fevarin i nema ga ni u jednoj ljekarni u Hrvatskoj. Liječnica mi je prije dva dana pustila recept jer ga ne pušta sve dok kći ne završi s prijašnjom kutijom lijekova. Već je od početka mjeseca bila nestašica kutija od 30 komada, pa sam uzimala dvije kutije po 15 komada, ali sad ni jedna ljekarna nema uopće taj lijek. Zvala sam u Sloveniju i BiH, niti oni ga nemaju. Čekam prijatelje iz Njemačke i Austrije da mi jave ima li lijeka kod njih. U Hrvatskoj sam zvala sve moguće ljekarne, u nekima sam i bila te ga nitko nema. Kad sam došla u Gradsku ljekarnu, hladnokrvno su mi nakon mog moljakanja da pogledaju u svoju bazu rekli da Fevarin nema svoju adekvatnu zamjenu i da se obratim psihijatru. Čekam da mi se povratno javi liječnik s Rebra da vidim što ćemo dalje - zabrinuto nam priča Zagrepčanka čijoj 17-godišnjoj kćeri je, kako kaže, ovaj lijek potreban odmah.
Navodi kako joj kći pije navedeni lijek u kombinaciji s drugim lijekovima pa naglašava kako ga ne može preskakati.
- Čekamo liječnika da vidi hoće li joj promijeniti terapiju jer najranije što možemo dobiti lijek je za sedam dana, kako su mi rekli u jednoj ljekarni na Dolcu. Naveli su da ga mogu naručiti i da kutija od 100 komada stoji 130 eura. Inače se lijek ne bi trebao plaćati jer ide preko HZZO-a pa tek malo doplaćujem, iako je kći maloljetna i ima dopunsko zdravstveno - rekla nam je Zagrepčanka.
Evo što učiniti ako nema lijeka
Upozorila je na gorući problem s nestašicom lijekova u Hrvatskoj, s kojom muku muče i ostali pacijenti. A što učiniti kad nema prijeko potrebnog lijeka, kao ni zamjenskog? O tome smo razgovarali s predsjednicom Hrvatske ljekarničke komore Anom Soldo.
Ona je za 24sata potvrdila informaciju da lijeka Fevarin nema, kao ni da nema dostupnog zamjenskog lijeka na tržištu RH koji se nalazi na listi lijekova HZZO-a.
- Jedina opcija koju pacijenti imaju je da im liječnik obiteljske medicine ili liječnik specijalist propiše privatan recept s kojim pacijent ide u ljekarnu. Potom se lijek naručuje iz interventnog uvoza i potom taj lijek dolazi s tržišta neke druge zemlje gdje je taj lijek dostupan, a pacijent ga plaća u punoj cijeni. Pacijenti kojima je to jedina dostupna terapija imaju opciju da s računom i poviješću bolesti te svom dokumentacijom odu u najbliži područni ured HZZO-a i zatraže povrat novca koji su potrošili za plaćanje lijeka - navodi Soldo.
Nestašice lijekova stvaraju sve veći problem s obzirom na to da se, kao u ovom slučaju, događa da nema ni zamjenskog lijeka.