Prošle je godine u Hrvatskoj umrlo 16. 921 ljudi više nego što se rodilo. A rodilo ih se 36. 556. Od osamostaljenja nije bilo lošije godine.
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, blizu ove brojke bili smo samo 2015., kad je umrlo 16.702 ljudi više nego što ih se rodilo. To su sve samo podaci prirodnog kretanja stanovništva, odnosno broja rođenih i umrlih u Hrvatskoj. Iseljavanje se u to ne ubraja, tako da je uz dodavanje broja onih koji su u posljednjih 20 godina napustili zemlju situacija daleko gora. Prema popisu stanovništva Državnog zavoda za statistiku iz 2011. u Hrvatskoj je tada živjelo oko 4,290.000 stanovnika.
Ima nas po svijetu, ali ne kući
U posljednjih pet godina, od kad je Hrvatska postala članica Europske Unije, najmanje 250.000 građana odselilo je u inozemstvo. Idući popis stanovništva slijedi nam za tri godine, a nastave li ovakvi demografski trendovi, ne piše nam se dobro.
Da od 1991. godine imamo prirodnu depopulaciju, odnosno da se javlja negativan prirodni priraštaj, napominje bivši državni tajnik Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku Marin Strmota.
- Brojne generacije, rođene nakon Drugog svjetskog rata umiru, a sve se manje djece rađa. Programi pronatalitetne politike moraju se pojačati, ljudi ne žele imati djecu ako im materijalni i egzistencijalni uvjeti nisu riješeni. Drugi su problem sociopsihološki, loši uvjeti rada, posebno loši uvjeti za rodilje, prozivanje na poslu, degradiranje. Radilo se na gospodarskoj politici, a demografska je bila u ladici. Treba nam eksplicitna pronatalitetna politika - rekao nam je Strmota.
Dio šire gospodarske politike
- Podsjetio bih ekonomiste na njihove razvojne doktrine i koncepcije u kojima im je radna snaga bila usputna briga. Ključ svega je u načinu upravljanja državom i njezinim resorima, osjećaju pripadanja istom društvu i prostoru - rekao je demograf Stjepan Šterc u intervjuu našim novinama još u kolovozu.
Radi se o problemu kojem se nije posvećivala nikakva pažnja i koji sad udara svom žestinom, smatra.