Finska objavila crni scenarij: Ovako bi Rusija mogla napasti Europu, evo koje su prve mete

Finska studija o budućem sigurnosnom okruženju Europe razmatra i jedan od najcrnjih mogućih scenarija - veliki rat između Rusije i NATO-a. Među mogućim metama ruskih napada navode se Finska, baltičke države, Poljska i strateški važni Svalbardski otoci.

U izvješću "Operativno okruženje Finske 2040." istraživači procjenjuju da bi Rusija u idućih petnaestak godina mogla postati još neprijateljskije raspoložena prema europskim državama nego što je danas, piše češki Forum 24. 

Jedan od scenarija polazi od pretpostavke da bi se američka vojska znatno povukla iz Europe. Moskva bi takvu situaciju pokušala iskoristiti i napala bi sjever Finske, baltičke države i Poljsku. Prema istom scenariju, rat bi se odvijao u trenutku kada bi se globalni odnosi snaga dramatično promijenili. Rusija bi se proglasila pobjednicom rata u Europi, dok bi Kina preuzela kontrolu nad Tajvanom te istodobno snažno povećala svoju vojnu prisutnost diljem svijeta.

RUSI POJAČAVAJU PRITISAK? Procurilo izvješće obavještajnih službi SAD-a: Putin na SAD gleda kao na oslabljenog aktera

Prije otvorenog napada Rusija bi, navode autori studije, od Finske i baltičkih zemalja zahtijevala sigurnosna jamstva. Nakon što bi ti zahtjevi bili odbijeni, počeo bi veliki rat između Rusije i nekoliko europskih država.

Posebno se opisuje mogući ruski napad na sjever Finske. Cilj Moskve bio bi otvoriti put prema lukama na sjeveru Norveške.

"Kako bi osigurala svoje strateške interese na poluotoku Kola, Rusija će pokrenuti napad na sjevernu Finsku s ciljem brzog prodora preko Finske i Švedske prema lukama na norveškoj obali", navodi se u studiji.

Na poluotoku Kola nalazi se i važan dio ruskih nuklearnih snaga, zbog čega to područje za Moskvu ima iznimnu vojnu važnost.

Svalbard bi mogao postati žarište sukoba

Finski stručnjaci kao jednu od ključnih strateških točaka budućnosti izdvajaju i Svalbard, norveški arhipelag duboko u Arktiku.

Njegova važnost mogla bi dodatno rasti zbog otapanja arktičkog leda, koje otvara nove pomorske i trgovačke pravce. Preko Arktika prolazi i najkraća putanja balističkih projektila između Azije i Sjeverne Amerike.

"Potencijalno žarište budućeg sukoba je Svalbard", zaključuju autori izvješća.

U zamišljenom ratnom scenariju Rusija bi, uz pomoć Kine, zauzela Svalbard. Istodobno bi pokrenula napad na baltičke države kako bi ovladala obalama Finskog zaljeva.

ISTOČNO KRILO NATO-A Uzeli su Krim u dva tjedna, sada ih očekuju na Baltiku. Hoće li se vratiti Putinovi 'mali zeleni'?

Jedna od ključnih meta bio bi i Suwalski koridor, uzak pojas teritorija uz granicu Poljske i Litve koji se nalazi između Bjelorusije i ruske Kalinjingradske oblasti. Taj prostor smatra se posebno osjetljivom točkom NATO-a jer predstavlja kopnenu vezu baltičkih država s ostatkom teritorija Saveza.

Prema finskom scenariju, Rusija bi bila spremna i na dugotrajan rat iscrpljivanja ako bi procijenila da njime može ostvariti svoje ciljeve.

"Rusija će se, bude li potrebno, pripremiti za dugotrajni rat iscrpljivanja kako bi ostvarila svoje ciljeve te će prijetiti uporabom nuklearnog oružja", stoji u izvješću.

Finski istraživači razradili su i drugi mogući scenarij, u kojem ne dolazi do izravnog velikog sukoba Rusije i NATO-a, nego se nastavlja hibridni rat. Taj scenarij temelji se na pretpostavci da će Rusija nastaviti rat protiv Ukrajine, dok će države članice Europske unije istodobno postajati sve podjeljenije oko odnosa prema Moskvi.