Oko 85.000 ljudi potražilo je utočište u Armeniji nakon što je Azerbajdžan zauzeo spornu regiju Gorski Karabah na južnom Kavkazu.
Vladina glasnogovornica Nazeli Baghdasarjan rekla je u petak u glavnom gradu Armenije Erevanu da se radi o ljudima koji su bili prisiljeni napustiti svoje domove.
Prema službenim, ali neprovjerenim informacijama, u Gorskom Karabahu je prije živjelo 120.000 karabaških Armenaca. Azerbajdžan, kojim vlada autoritarni režim, u vojnoj je ofenzivi prošlog tjedna preuzeo potpunu kontrolu nad regijom koja je osporavana desetljećima.
Nepriznata Republika Artsakh, koja je upravljala Gorskim Karabahom, nakon toga je kapitulirala i ovaj tjedan također objavila da prestaje postojati od 1. siječnja 2024. godine.
Azerbajdžanska vlada i Rusija, koja se smatra silom zaštitnicom Armenije, izjavile su da nema razloga za bijeg ljudi. Međutim, karabaški Armenci strahuju od progona i nasilja s azerbajdžanske strane.
Postoji dodatna, vjerska dimenzija sukoba jer su Armenci pravoslavni kršćani, a Azeri muslimani.
Na sastanku vlade u četvrtak navečer u Erevanu, armenski premijer Nikol Pašinjan optužio je susjednu zemlju za "etničko čišćenje".
- Analiza situacije pokazuje da u nadolazećim danima više neće biti Armenaca u Gorskom Karabahu- rekao je.
Prema izvorima iz armenske vlade, humanitarni centar za izbjeglice postavljen je u blizini Gorskog Karabaha.