Nasmrt pretučeni Milan Drača Lalo deklarirao se kao Srbin, bio član HDZ-a i dragovoljac Domovinskog rata te često javno iznosio svoje stavove...
STRAŠNO
Tko je Milan Drača Lalo, koji je preminuo nakon tučnjave? Srbin i HDZ-ovac, maloljetni branitelj
Čitanje članka:
4
min
Smrt Milana Drače Lale (51) odjeknula je Zadrom. Bivši gradski vijećnik, dragovoljac Domovinskog rata, komunalni redar i dugogodišnji javni djelatnik preminuo je u noći na utorak od posljedica teških ozljeda zadobivenih u sukobu na Bokanjcu. Zadarska policija priopćila je da je dojavu o sukobu dvojice muškaraca zaprimila u 23.44 sata. Na mjestu događaja zatekli su teško ozlijeđenog muškarca koji je nakon pružene liječničke pomoći prevezen u Opću bolnicu Zadar, gdje je tijekom noći preminuo. Kriminalističko istraživanje je u tijeku.
POGLEDAJTE GALERIJU:
Drača je rođen 1975. godine, a tijekom života obnašao je više javnih dužnosti. Bio je gradski vijećnik HDZ-a, zaposlenik Narodnog muzeja Zadar te posljednjih godina komunalni redar. U javnosti je često isticao da je po nacionalnosti Srbin, dok je istodobno bio dugogodišnji član HDZ-a i dragovoljac Domovinskog rata. U zadarsko Gradsko vijeće izabran je kao predstavnik srpske nacionalne manjine na HDZ-ovoj listi. Kasnije je napustio stranku te javno progovarao o političkim pitanjima i procesima u gradu.
Bio je poznat po otvorenom iznošenju stavova o političkim i društvenim pitanjima, a pažnju javnosti svojedobno je privukla njegova reakcija na izjavu tadašnjeg zadarskog gradonačelnika Zvonimira Vrančića o ulozi Srba tijekom Domovinskog rata. Nakon što je Vrančić izjavio da se 1991. godine „ogromni dio Srba digao protiv svoje, hrvatske države”, a da su i oni koji nisu prešli na drugu stranu „mahom bili petokolonaši, izdajnici i agenti neprijatelja”, Drača mu je javno odgovorio, piše zadarski portal 057 info.
- Ja sam Čovjek, Zadranin, Dalmatinac, Srbin, pa onaj Hrvat iz “Lijepe naše”, hrvatski vojnik i HDZ-ovac i nikom ne dam ono što je moje: svoju domovinu, svoj materinji hrvatski jezik i ne dopuštam mogućnost da itko voli ovaj grad i ovu zemlju više od mene - poručio je tada Drača te podsjetio da je sa 16 godina postao branitelj.
Nije se slagao s Vrančićevom ocjenom te da su zadarski Srbi tijekom ratnih godina bili suočeni s pritiscima, strahom i neizvjesnošću.
- S gradonačelnikom nisam razgovarao, njegovu ocjenu ne smatram točnom i ne znam čemu ovakve izjave uopće služe. Ono što me u Vrančićevoj nes(p)retnoj izjavi veseli jest to što se na jedan čudan način i u njoj priznaje da je ovo i naša domovina, jer se to potvrđuje pojmom “izdajnici”, ne možeš izdati nešto što nije tvoje - smatrao je Drača.
Osvrnuo se tada i na položaj Srba u Zadru tijekom rata.
- Slobodan Milošević je manipulirao, Armija je bila jedina legitimna oružana sila i trebala je služiti narodu u kojega je pucala, SDS u svojoj politici nije vodio računa o zadarskim Srbima (u jednoj od ludih varijanti Zadar je trebao biti prepušten Republici Italiji), u sveopćem ludilu SKH-SDP, koji je dobio velik broj glasova građana srpske nacionalnosti, za njih nije učinio ništa, duhovni pastiri, svećenici SPC-a, napustili su ih, a ruku na srce, Hrvati nam nisu baš pretjerano vjerovali. U dobroj mjeri bili smo ničiji - rekao je.
Naglašavao je da se ne želi baviti brojkama i podjelama, već odnosom prema Hrvatskoj.
- Imam jednu domovinu, drugu neću, niti ju trebam, a vjerujem i dobar dio mojih sunarodnjaka. Znam tko sam i znam komu pripadam: Hrvatskoj kao demokratskoj zajednici - poručio je. Pozivao je i na pomirbu te se pritom pozivao na prvog hrvatskog predsjednika Franju Tuđmana.
- Sve više mi odjekuje u glavi zamisao mog predsjednika i Vrhovnog zapovjednika dr. Franje Tuđmana o pomirbi i sve sam svjesniji koliko je bio u pravu. Ostavimo djeci sretno djetinjstvo i ljubav i ne trujmo ih našim ranama i našim opterećenjima, ostavimo im u naslijeđe jedno bolje društvo i ljubav prema hrvatskoj domovini - rekao je Drača.
Isticao je i da su Zadar gradili i branili svi njegovi stanovnici, bez obzira na nacionalnost.
- Ovaj su grad od oslobođenja 1944. godine obnavljali, gradili i razvijali Zadrani: Boduli i Vlaji, Hrvati, Srbi, Talijani, Albanci, Makedonci, Muslimani (Bošnjaci). U ovom gradu su 90-ih patili isti ti Zadrani i branili ga. Što se Srba tiče, poput ostalih sugrađana, bili smo jadni, nikakvi, prestrašeni, dezorijentirani, bez struje, bez vode, s nagonom za preživljavanje i brigom za svoju djecu. Neprijateljske granate nisu birale. Meni osobno sve dječje suze jednako vrijede - poručio je tada.
Njegov odlazak iz Narodnog muzeja Zadar bio je popraćen kontroverzama, a nakon toga bio je kazneno prijavljen zbog prijetnji tadašnjem županu Stipi Zriliću. Naknadno je protiv Hrvatske pokrenuo postupak pred Europskim sudom za ljudska prava i dobio spor zbog povrede prava na pošteno suđenje.
Osim politikom, bavio se i fotografijom. Autor je nekoliko izložbi, među kojima su „Priče iz Zodiaca” i humanitarna izložba „Za osmijeh male J. J.”. Po struci je bio stručni prvostupnik javne uprave, a u listopadu 2024. godine izabran je za komunalnog redara u Upravnom odjelu za komunalne djelatnosti i zaštitu okoliša Grada Zadra. Bio je poznat i po čestim javnim komentarima o društvenim i političkim temama.
- Jutros smo vidjeli policiju, ali tijekom noći ništa nismo čuli. Vidjeli smo automobil na putu, ali ga ne prepoznajemo. Ne znamo tko je žrtva, da je iz našeg kvarta, pretpostavljamo da bismo znali - rekli su nam susjedi koji žive dvadesetak metara od mjesta događaja.
Policija je izvijestila da je muškarac koji se dovodi u vezu s ovim događajem uhićen odmah na mjestu događaja. Kriminalističko istraživanje provodi se u suradnji s nadležnim Županijskim državnim odvjetništvom u Zadru.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
