Na zadanu anketu još nisu odgovorile sve škole, no procjena ravnatelja je da u hrvatskim osnovnim školama ima oko 1000 gladne djece.
Riječ je o mališanima kojima je školski obrok često jedini obrok u danu, a većina njih već je uključena u neki od oblika potpore, izvijestili su u srijedu iz Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta. Odgovarajući na kampanju koju je prije tri tjedna pokrenuo dnevni list 24sata, upozoravajući kako ima djece koja na nastavu dolaze gladna, ministar Željko Jovanović odlučio je pokrenuti se i poduzeti nešto. Zatražio je od svih ravnatelja osnovnih škola u Hrvatskoj izvješće o statusu organizirane prehrane za djecu. Osobito je tražio procjenu broja djece kojoj je školski obrok jedini u danu. Od 330.445 osnovnoškolaca, takvih je 0,3 posto djece, odnosno njih oko tisuću.
- Prema podacima koje su škole dostavile Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta, najveći je broj potrebite djece u Bjelovarsko-bilogorskoj i Međimurskoj županiji, a takvih primjera uopće nema u Primorsko-goranskoj županiji i Gradu Rijeci - stoji u izvješću ministarstva.
Prikupivši podatke, ministar je u srijedu pozvao na sastanak ravnatelje škola, predstavnike jedinica lokalne i područne uprave i samouprave, Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Ministarstva rada i mirovinskog sustava te Ministarstva socijalne politike i mladih. Raspravljajući o problematici, istaknuli su i kako je velik broj djece koja se nezdravo hrane, ali i da je teško razlikovati djecu koja ne žele jesti i onu koja nemaju što jesti.
- U razvijenome svijetu, pa tako i u Hrvatskoj, uzrok pothranjenosti nije glad. Dapače, djeca nižega socijalno-ekonomskog statusa češće su pretila jer jedu nezdravu i jeftinu visokokaloričnu hranu - rekla je dr. sc. Ivana Pavić Šimetin iz HZJZ-a te upozorila kako nam prijeti opasnost povećanja broja pretile, a ne pothranjene djece.
Rješenje za oba problema je u organiziranoj prehrani u školama o kojoj bi trebali skrbiti gradovi, općine i županije. Međutim, često nema sluha za te probleme.
- Ravnatelji škola upozorili su na to kako često s jedinicama lokalne i područne samouprave neuspješno pokušavaju naći rješenja za besplatnu ili sufinanciranu prehranu učenika, pa i kad je riječ o samo 30-ak učenika čiji obrok dnevno stoji 150 kuna, stoji u priopćenju sa sastanka. U želji da ipak koordinirano i sa svim nadležnim službama riješe problem gladne djece u školama, sudionici će razmisliti o tome kako im osigurati dodatni objed. Novi susret najavili su nakon uskrsnih blagdana kad bi trebali imati konkretne prijedloge.
Svjetli primjeri: Prehranu djece financira općina
Možda im u tome pomognu svijetli primjeri osnovnih škola u Pušći i u Dubravici, u kojima djeca imaju obrok jer im ga plaća općina.
- Od 2006. godine općina Dubravica financira hranu za svu djecu područne škole Dubravica. Za oko 100 učenika, koliko ih pohađa školu, godišnje odvajamo oko 100.000 kuna - kazao je našoj kolegici načelnik općine Pavao Štoos.
U OŠ Pušća ide 250 učenika, a za njih 40-ak iz siromašnijih obitelji obrok plaća općina Pušća.
- U osam godina, koliko vodim obje škole, nisam dopustio da ijedno dijete bude gladno. Ovdje smo svi poput velike obitelji - kazao je Štoos ističući kako su vrata školske kuhinje širom otvorena svim učenicima.