Nervoza, agresivnost, glavobolja, vrtoglavica, nesanica, umor, pa čak i srčani i moždani udar, moguće su posljedice nadolazeće južine na naš organizam, koja će vrhunac doživjeti krajem tjedna. U Zagrebu se tad očekuje 17 stupnjeva!
POGLEDAJTE VIDEO:
- Nagle promjene vremena su veliki stres za ljudski organizam. Tijelo počinje reagirati i prilagođavati se, posebice naši hormoni te cirkulatorni i respiratorni sustav - rekla je Andrea Barišin, epidemiologinja iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. Kaže kako se u ovakvim prilikama, kad su goleme oscilacije u temperaturi, posjeti liječnicima povećavaju 20-ak posto. No ako se simptomi pojave, ne treba žuriti liječniku. Osim ako traju dulje od tri dana.
- Ako se pojave do dva dana zaredom, dovoljna nam je ‘samopomoć’. Preporučuje se redovit unos tekućine. Također, ljudi moraju češće izlaziti kako bi se bolje prilagodili na temperaturu - savjetuje Barišin. Tu posebice govori o većinskom radno aktivnom stanovništvu.
- Umjetna ventilacija i prostor u kojem je 20-ak stupnjeva loše utječu na organizam. Potrebno je nekoliko puta u danu izaći na svjež zrak. Prostor u kojem se radi mora se redovito provjetravati jer nas i nedostatak kisika čini umornijima. Provjetravati je potrebno i kod kuće - rekla je. Nužno je stoga biti u “kontaktu” s cijelim rasponom temperatura. Okidač za nervozu je i dnevno svjetlo, koje nas nerijetko potiče na agresiju. Posebice ako se pojavi nakon tmurnih dana.
- Meteoropatija se može ublažiti. Ne smije se čekati nego je nužno djelovati odmah - upozorila je liječnica. Meteoropati su češće žene nego muškarci zbog drukčije hormonske ravnoteže.
- One su podložnije gubitku vode, imaju više problema s hormonskim ciklusima i općenito su osjetljivije - pojasnila je. Simptomi se pojavljuju i prije promjene vremena, posebice tjelesna slabost i neobjašnjiv umor, ali najčešće se to događa zbog promjene.
- Pojačavaju se i bolovi u zglobovima i, primjerice, prijelomima koje smo imali. Mentalni bolesnici su na udaru. ‘Pojačavaju’ se njihove dijagnoze. Postaju razdražljiviji i agresivniji - dodala je. Kod mlađih je problem u padu, a kod starijih u povišenju krvnog tlaka.
- Ljudi reagiraju najviše tamo gdje su najosjetljiviji. Primjerice, kod astmatičara se može pojaviti otežano disanje - rekla je Ksenija Zaninović, biometeorologinja u DHMZ-u, te dodala kako u Hrvatskoj od 50 do 60 posto stanovništva pogađa “vrijeme”.
Promjena vremena je već nastupila, ali najveću možemo očekivati krajem tjedna.
- Po visini se nalazimo u jugozapadnom strujanju i dolazi nam topliji zrak. Do sredine tjedna temperatura zraka će rasti blago, a zatim, prema kraju tjedna, uz umjereni jugozapadni vjetar koji će zapuhati u većem dijelu unutrašnjosti, ona će porasti do 17 stupnjeva - rekao je Izidor Pelajić, prognostičar u DHMZ-u.
Kaže kako polarna kontinentalna zračna masa koja se spustila iz Skandinavije i donijela nam hladnoću odmiče na sjeveroistok. Veljača je zato završila “hladna”. U “proljetnom” ožujku ne bi trebalo biti većih odstupanja u temperaturi zraka.