Oliver Vugrek, voditelj laboratorija za naprednu genomiku s Instituta Ruđer Bošković u emisiji Novi dan komentirao je trenutnu situaciju s korona virusom u Hrvatskoj i otkrio kako je otkriveno nekoliko novih sojeva.
- Novi sojevi nisu neočekivani i pojavljivat će se dok god ima ovoliko zaraženih. Na početku je britanski soj bio jedan koji je izrastao u globalnu pandemiju određenog soja. Primjerice, prošle godine je španjolski soj bio najrašireniji u Zapadnoj Europi pa se moglo reći da je to glavni soj i zašto bismo onda sekvencionirali, ali mislim da je to krivi pristup - rekao je Vugrek.
Indijski soj još nije potvrđen u Hrvatskoj
Vugrek je istaknuo kako u njihovom laboratoriju od Božića do 2. travnja analizirano 24 uzorka, od kojih nijedan ne potvrđuje prisutnost indijskog soja.
- Od početka prosinca pratimo sporadično pojedine uzorke. Zadnja tri mjeseca, od Božića do 2. travnja, analizirali smo 24 uzorka. Među njima ima ostataka španjolskog soja, zatim trećina je varijanta koja je bila škotska/češka, oko devet uzoraka je britanski soj s pojedinim varijantama, pogotovo onim pod povećalom u južnoafričkom i brazilskom soju, a to je zapravo njujorška varijanta, ali zasad indijski soj nismo pronašli među uzorcima - dodao je Vugrek.
Također, pojasnio je kako je puno veća opasnost da se neka nova varijanta virusa manifestira ako imamo velik broj zaraženih.
- Njujorški soj se pojavio u SAD-u početkom siječnja, dospio do nas krajem siječnja, a mutacije će nastati neovisno. Moguće je da će indijska varijanta neovisno nastati možda u Kini ili Australiji, virus mutira i bilo gdje se u svijetu može mutirati i manifestirati se u populaciji. Ako je velik broj zaraženih, onda je opasnost puno veća da se nova varijanta manifestira. Indijsku varijantu još nismo vidjeli. No, može nastati spontano, ne mora doći iz Indije - pojasnio je Vugrek.
Na pitanje može li se spriječiti širenje novih varijanti, konkretno indijskog soja, kaže:
- Treba sekvencionirati i ako se otkrije ranije, ti ljudi se mogu izolirati i tako se priječiti da se virus proširi u ostatak populacije. Ne možemo se samo osloniti na cijepljenje pa se lažno osjećati sigurnima. Sojevi će se razvijati, znamo da se ljudi zaraze dvaput u kratkom razdoblju, i osobe koje su cijepljene. I dalje treba pratiti što se događa, a ako ne znamo koji sojevi kruže, to nije dobro - dodaj je Vugrek.
U 24 uzorka potvrđeno 13 izmjena još nezabilježenih u Europi
Vugrek je kazao kako ne zna prati li se sustavno u Hrvatskoj razvoj novih varijanti. Pojasnio je i da Hrvatska ima kvotu od 200 uzoraka mjesečno, no i da ne zna koliko se to koristi i da je taj broj premali da bi se izolirao dominantni soj.
- Naši uzorci su uglavnom sa sjevera zemlje. U tom spike proteinu ima konstantno novih mutacija. U 24 uzoraka smo vidjeli 13 izmjena koje nisu zabilježene u Europi. Uvijek postoji mogućnost da se neka od tih varijanti pretvori u dominanti soj” - dodaje i ističe da su, što se tiče smrtnosti, svi sojevi 'tu negdje'.
Također, naglasio je i da različite reakcije na bolest najvjerojatnije ovise o genskim predispozicijama te da nije realno očekivati da će virus samo nestati.
- Nije realno očekivati da će virus nestati, virusi su s nama desetke milijuna godina, oni evoluiraju i dio su naše evolucije, nije realno za očekivati da će jednostavno nestati, a i previše je ljudi zaraženo. Moramo se nositi s time i nadati se da ćemo cijepljenjem usporiti pandemiju, a tko zna kakva će biti situacija za godinu dana, nadam se da će biti normalniji život - zaključio je Vugrek.
Zabilježen je i prijenos ovog koronavirusa s čovjeka na životinju, a Vugrek kaže da je zasad poznato sedam koronavirusa koji mogu zaraziti čovjeka, no za pretpostaviti je da će razviti i još neki.