Prvim višestranačkim izborima 1990. godine u Hrvatskoj proces odvajanja od Jugoslavije postaje politička realnost. U pozadini toga dio srpskog stanovništva u Hrvatskoj, potaknut propagandom iz Beograda i podržan snagama JNA, odbacuje novu vlast i počinje stvarati parastrukture u tzv. ‘SAO Krajini’ - čime se najavljuje sukob koji će uskoro prerasti u otvoreni rat. Tijekom 1991. hrvatske vlasti formalno proglašavaju neovisnost, ali to izaziva izravnu vojnu intervenciju JNA. Bitke za Vukovar, Dubrovnik, Osijek i druga mjesta popraćene su razaranjima, etničkim čišćenjima i masovnim stradanjima civila. Hrvatska je unatoč svemu 1992. međunarodno priznata i primljena u Ujedinjene narode, ali trećina njezina teritorija i dalje je pod okupacijom...
22. TRAVNJA - 14. SVIBNJA 1990. Prvi višestranački izbori i razoružavanje Hrvatske
Na prvim višestranačkim izborima pobjeđuje HDZ predvođen Franjom Tuđmanom. Uoči preuzimanja vlasti JNA oduzima oružje hrvatske Teritorijalne obrane i stavlja ga pod svoj nadzor, zbog čega Hrvatska početak oružanih sukoba dočekuje gotovo nenaoružana.
25. SRPNJA - 21. PROSINCA 1990. Srpska autonomija, Balvan-revolucija i proglašenje tzv. SAO Krajine
Dio političkih predstavnika Srba u Hrvatskoj osniva Srpsko nacionalno vijeće i pokreće postupak uspostave autonomije. Dana 17. kolovoza počinje balvan-revolucija: pobunjenici blokiraju prometnice na kninskom području, a JNA sprečava intervenciju hrvatske policije. U prosincu je proglašena tzv. Srpska autonomna oblast Krajina.
1. OŽUJKA - 2. SVIBNJA 1991. Pakrac, Plitvice i Borovo selo: Prve žrtve i otvoreni sukobi
U Pakracu dolazi do prvog većeg oružanog sukoba hrvatske policije i pobunjenika. Na Plitvicama 31. ožujka pogiba policajac Josip Jović, a 2. svibnja u Borovu Selu ubijeno je 12 hrvatskih policajaca. Sukobi prerastaju iz političke pobune u oružani rat.
19. SVIBNJA - 25. LIPNJA 1991. Referendum i proglašenje hrvatske samostalnosti
Na referendumu 19. svibnja većina građana podržava samostalnu i suverenu Hrvatsku. Hrvatski sabor 25. lipnja donosi odluke o suverenosti i samostalnosti, čija je primjena pod međunarodnim pritiskom privremeno odgođena Brijunskom deklaracijom.
SRPANJ – KOLOVOZ 1991. JNA otvoreno ulazi u rat, počinju napadi na hrvatske gradove
Oklopne snage JNA iz Srbije ulaze u istočnu Slavoniju, dok se borbe šire Banovinom, Kordunom, Likom, sjevernom Dalmacijom i zapadnom Slavonijom. Padaju Dalj, Erdut i Aljmaš, napadaju se Osijek, Vinkovci, Karlovac, Zadar i druga mjesta. Krajem kolovoza počinje velika bitka za Vukovar.
RUJAN – 8. LISTOPADA 1991. Rat zahvaća cijelu Hrvatsku
Hrvatske snage blokiraju i zauzimaju vojarne JNA te dolaze do prijeko potrebnog oružja. U Bitki za Šibenik zaustavljen je pokušaj presijecanja Hrvatske, a 1. listopada počinje napad na Dubrovnik. Nakon raketiranja Banskih dvora, Sabor 8. listopada raskida sve državnopravne veze sa SFRJ.
18. – 20. STUDENOGA 1991. Pad Vukovara, Škabrnja i zločin na Ovčari
Nakon gotovo tromjesečne opsade slomljena je obrana Vukovara. Istoga dana srpske snage zauzimaju Škabrnju i ubijaju civile i branitelje. Ranjenici, branitelji i civili odvedeni iz vukovarske bolnice ubijeni su 20. studenoga na Ovčari.
LISTOPAD – PROSINAC 1991. Prve hrvatske oslobodilačke operacije i proglašenje RSK
U operacijama Otkos-10, Orkan ’91 i Papuk ’91 hrvatske snage oslobađaju veći dio dotad okupirane zapadne Slavonije. Na preostalim okupiranim područjima pobunjene vlasti 19. prosinca proglašavaju međunarodno nepriznatu Republiku Srpsku Krajinu.
2. – 15. SIJEČNJA 1992. Primirje i međunarodno priznanje Hrvatske u avnojevskim granicama
Sarajevskim primirjem uglavnom prestaju velike ratne operacije u Hrvatskoj, ali okupirana područja ostaju izvan nadzora hrvatskih vlasti. Dana 15. siječnja države Europske zajednice priznaju Republiku Hrvatsku u njezinim međunarodno priznatim granicama.
21. VELJAČE – 22. SVIBNJA 1992. Dolazak UNPROFOR-a i zamrzavanje okupacije
Vijeće sigurnosti UN-a osniva UNPROFOR, koji se raspoređuje na okupiranim područjima Hrvatske. Mirovne snage trebale su omogućiti demilitarizaciju, povratak prognanika i političko rješenje, ali je u praksi uglavnom zamrznuto stanje na bojištu. Hrvatska je 22. svibnja primljena u Ujedinjene narode.
LIPANJ – LISTOPAD 1992. Operacije u Hrvatskoj i u BiH
Hrvatske snage u operaciji Miljevci osloba - đaju Miljevački plato, a operacijama na jugu Hrvatske i u Hercegovini potiskuju JNA i srp - ske snage iz dubrovačkog zaleđa, Mostara i doline Neretve. Istodobno Vojska Republike Srpske operacijom Koridor ’92 uspostav - lja kopnenu vezu Srbije i zapadne Bosne s područjima pod nadzorom RSK.
22. – 28. SIJEČNJA 1993. Operacija Maslenica i obrana brane Peruća
U operaciji Maslenica Hrvatska vojska oslo - bađa dio zadarskog zaleđa, Novsko ždrilo i zračnu luku Zemunik te ponovno povezuje sjever i jug zemlje. Pri povlačenju srpske snage aktiviraju eksploziv na brani Peruća, ali je spriječeno njezino potpuno rušenje i moguća katastrofa u dolini Cetine.
VELJAČA – RUJAN 1993. Propali pokušaji normalizacije i operacija Medački džep
Daruvarskim sporazumom pokušava se uspo - staviti lokalna suradnja i normalizacija života u zapadnoj Slavoniji, ali ga vodstvo RSK odba - cuje. Bihać je u svibnju proglašen zaštićenom zonom UN-a. U rujnu Hrvatska vojska izvodi operaciju Medački džep južno od Gospića, nakon koje se pod međunarodnim pritiskom povlači s oslobođenog područja.
23. VELJAČE – 29. OŽUJKA 1994. Obnovljeno Hrvatsko-bošnjačko savezništvo i novo primirje u Hrvatskoj
Prekidom sukoba HVO-a i Armije BiH te Washingtonskim sporazumom osnovana je Federacija BiH i obnovljena vojna suradnja protiv snaga bosanskih Srba. Zagrebačkim sporazumom dogovoren je prekid vatre iz - među Hrvatske i RSK, ali politički pregovori o reintegraciji ne donose rezultat.
LISTOPAD – PROSINAC 1994. Bitka za Bihać i operacija Zima '94
Vojska Republike Srpske, Srpska vojska Krajine i snage Fikreta Abdića napadaju bihaćku enklavu. Zrakoplovi RSK koriste bazu Udbina za napade na Bihać, nakon čega NATO bombardira uzletno-sletnu stazu. HV i HVO operacijom Zima ’94 napreduju na Dinari, ra - sterećuju Bihać i stvaraju polazište za budući prodor prema Bosanskom Grahovu i Kninu.
12. SIJEČNJA – 31. OŽUJKA 1995. Kriza mandata UN-a i odbijanje plana Z-4
Hrvatska najavljuje da neće pristati na pro - duženje dotadašnjeg mandata UNPROFOR-a jer mirovna misija nije omogućila reintegra - ciju okupiranih područja. Međunarodni po - srednici 30. siječnja predstavljaju plan Z-4, koji RSK daje vrlo široku autonomiju unutar Hrvatske, ali ga Milan Martić odbija čak i službeno primiti. UNPROFOR u Hrvatskoj potom zamjenjuje UNCRO.
7. TRAVNJA – 11. LIPNJA 1995. Operacije Skok 1 i Skok 2
HV i HVO napreduju na Dinari, proširuju prostor pod svojim nadzorom i približavaju se komunikacijama koje Knin povezuju s Bosanskim Grahovom, Drvarom i Banjoj Lukom. Time se postupno mijenja odnos snaga i stvaraju uvjeti za buduću operaciju Ljeto ’95.
28. TRAVNJA – 5. SVIBNJA 1995. Zatvaranje autoceste, operacija Bljesak i raketiranje Zagreba
Nakon oružanih incidenata vlasti RSK zatvaraju autocestu Zagreb – Lipovac i napadaju civile. Hrvatska 1. svibnja pokreće Bljesak i oslobađa okupirani dio zapadne Slavonije. Kao odmazdu, snage RSK 2. i 3. svibnja raketiraju središte Zagreba kasetnim punjenjem, pri čemu stradavaju civili.
11. – 30. SRPNJA 1995. Srebrenica, napad na Bihać i operacija Ljeto ’95
Nakon pada Srebrenice srpske snage pokreću završni napad na bihaćku enklavu. Hrvatska i BiH 22. srpnja potpisuju Splitsku deklaraciju, kojom je omogućena hrvatska vojna pomoć. U operaciji Ljeto ’95 HV i HVO oslobađaju Bosansko Grahovo i Glamoč, presijecaju ključnu vezu Knina s Republikom Srpskom i prisiljavaju protivnika da oslabi pritisak na Bihać.
3. – 4. KOLOVOZA 1995. Propast posljednjih Pregovora i početak Oluje
Pregovori hrvatskih vlasti i RSK u Ženevi 3. kolovoza završavaju bez dogovora o mirnoj reintegraciji, razoružanju i uspostavi hrvatskog ustavnopravnog poretka. Napadi na Bihać nisu zaustavljeni. Dana 4. kolovoza u 5 sati počinje vojno-redarstvena operacija Oluja.