Najviši mađarski dužnosnici intenzivno proteklih dana lobiraju kod Amerikanaca da se ostvari strateški energetski projekt koji će omogućiti diversifikaciju plinske opskrbe za njihovu zemlju i šire, za srednju i istočnu Europu, no projekt o kojem je riječ nije LNG terminal na Krku, nego eksploatacija plina iz rumunjskog dijela Crnog mora, piše u utorak Večernji list.

Ostvari li se taj rumunjski projekt, u kojemu vodeću ulogu ima američka kompanija Exxonmobil, ionako skromni budući kapaciteti LNG terminala u Omišlju na Krku mogli bi odjednom postati irelevantni i nepotrebni za širu regiju srednje Europe jer će američka kompanija isti cilj diversifikacije, odnosno smanjenja ovisnosti tih zemalja o plinu iz Rusije, postizati plinom iz Rumunjske, navodi dnevnik.

Na taj način, projekt Neptun Deep u Rumunjskoj bio bi "ubojica" ideje ulaska američkog ukapljenog plina u srednju Europu putem terminala na Krku, ističe Večernji.

Navode i da je mađarski premijer Viktor Orbán u intervjuu za radio Kossuth po povratku iz službenog posjeta Washingtonu kazao da je taj američki projekt u Rumunjskoj bio "prva i najvažnija tema" razgovora s predsjednikom Donaldom Trumpom, koji ga je primio prošloga tjedna u Bijeloj kući.

Ranije su, podsjeća Večernji list, američki diplomati intenzivno lobirali kod Mađara da, umjesto novog ruskog plinovoda Turski tok (reinkarnacije neuspjelog Južnog toka), podrže alternative ruskom plinu poput projekta LNG terminala na Krku. U isto vrijeme, mađarski premijer Orban otvoreno govori da mu je projekt u Rumunjskoj važniji od projekta u Hrvatskoj, piše Večernji list.

"Turski tok" kroz Srbiju gotov do kraja godine - ministar

Gradnja dionice plinovoda Turski tok kroz Srbiju bit će završena u predviđenom roku, do 18. prosinca ove godine, rekao je u utorak srbijanski ministar rudarstva i energetike Aleksandar Antić za televiziju RTS.

Dionicu Turskog toka kroz Srbiju, od granice s Bugarskom, do granice s Mađarskom, realizira zajedničko poduzeće ruskog Gazproma i Srbijagasa "Gastrans". Početak isporuke plina kroz srbijansku dionice Turskog toka očekuje se do kraja travnja 2020. godine.

Očekuje se da će ulazni kapacitet srbijanske dionice Turskog toka biti oko 13,9 milijuna prostornih metara plina dnevno, a izlazni oko 10 milijuna prostornih metara.

Turski tok je plinovod namijenjen opskrbi ruskim plinom turskoga domaćeg tržišta, a njegova druga linija namijenjena je opskrbi zemalja južne i jugoistočne Europe.

Cjevovod duljine 930 km proteže se dnom Crnog mora do obale Turske. Zatim će biti položena kopnena tranzitna linija do granice Turske sa susjednim zemljama duljine 180 km. Kapacitet svake linije je 15,75 milijardi prostornih metara plina godišnje.