Pliva Hrvatska, tvrtka Industrius iz Bajagića te Nanobit iz Zagreba dobitnici su ovogodišnjih nagrada "Zlatni ključ" za najboljeg velikog, srednjeg i malog izvoznika u 2015. godini, a na 11. konvenciji Udruge Hrvatski izvoznici (HIZ) premijer Tihomir Orešković poručio je da je cilj Vlade ubrzati rast gospodarstva iznad 2,5 i više posto.
HIZ ove nagrade dodijeljuje devetu godinu zaredom, po najvažnijim izvoznim tržištima te 'novim' tržištima za hrvatske tvrtke, pa je tako "Zlatni ključ" za rastuća tržišta, odnosno najboljeg izvoznika u Rusku federaciju dobila splitska tvrtka Adria Winch, a za tržište sjeverne, srednje i južen Amerike, odnosno u Kanadu tvrtka Omco Croatia iz Huma na Sutli.
Najbolji izvoznik u afričke zemlje, odnosno u Egipat je MIV - Metalska industrija Varaždin, a tržišta Azije i Pacifika, odnosno Tursku županjska tvrtka Same Deutz-Fahr Žetelice.
U Nizizemsku je lani najbolji izvoznik bio ACG Lukaps iz Ludbrega, u SAD karlovački HS Produkt, u Francusku AD Plastik, a Mađarsku Feroimpex automobilska tehnika iz Bregane.
"Zlatni ključ" za najboljeg izvoznika u Srbiju dobila je Saponia, u Austriju Ivančica, a BiH Podravka, dok je kao najbolji izvoznik u Njemačku u 2015. nagrađena tvrtka Vivera. LTH Metalni lijev iz Benkovca nagrađen je za izvoz u Sloveniju, a Rockwoll Adriatic za izvoz na najvažnije vanjskotrgovinsko tržište za hrvatske proizvode, Italiju.
Najinovativniji izvoznik u 2015. po izboru HIZ-a je AD Plastik, najbolji mali Nanobit, srednji Industrius, a veliki Pliva Hrvatska, čijem je predsjedniku Uprave Mihaelu Furjanu nagradu dodijelio predsjednik Vlade Tihomir Orešković.
Orešković: Cilj je ubrzati rast gospodarstva iznad 2,5 posto
Čestitajući nagrađenima, Orešković je kazao da je dobra vijest da je hrvatski izvoz roba i usluga veći od uvoza i da se ta razlika stalno povećava, za što su u najvećoj mjeri zaslužni upravo poduzetnici koji su svojim znanjem i trudom našli svoje mjesto na globalnom tržištu i pokazali da mogu konkurirati s najboljima.
Ocijenivši da je izvoz faktor stabilnosti, koji poboljšava financijski položaj zemlje, generira rast, jača konkurentnost, stimulira uvođenje novih tehnologija te potiče inovativnost, Orešković je istaknuo i da zemlje koje imaju značajniji udjel izvoza u BDP-u lakše podnose vanjske šokove.
"Hrvatska sada ulazi u period bržega rata. Svi pokazatelji za prvi kvartal su pozitivni, raste industrijska proizvodnja, investicije i zaposlenost. Vjerujemo da ćemo taj trend održati i do kraja godine ga ubrzati. Misija ove Vlade je da ubrza ekonomski rast na iznad 2,5 posto, prema 3 posto i više te da učini taj rast održivim. U tom poslu ključna uloga pripada izvoznicima, onima koji su dokazali da se mogu natjecati na globalnom tržištu", istaknuo je Orešković.
Podsjetio je i da su unazad mjesec dana predstavljene dvije velike industrijske investicije koje će pridonijeti izvozu - ulaganja Plive u novi pogon u Savskom Marofu te dodatno ulaganje indijskog ACG-a u ludbreški Lukaps.
No, naglasio je, pozitivni se pomaci događaju i u drugim sektorima, primjerice brodogradnji, prehrambenoj, kemijskoj i drvnoj industriji, proizvodnji gume i plastike i softvera, kao i u turizmu, koji ima značajan doprinos pozitivnoj platnoj bilanci.
Također, dodao je, povećava se i udio proizvoda s većom dodanom vrijednošću, a smanjuje izvoz sirovina i jednostavnijih proizvoda.
Izvoz među najvažnijim ciljevima
Orešković je podsjetio i da je izvoz jedan od pet najvažnijih ekonomskih ciljeva Vlade, ističući kako je plan da izvoz u njenom mandatu nominalno poraste za 30 posto.
Podsjetio je i na mjere iz Nacionalnog programa reformi "koje će izravno ili neizravno olakšati život poduzetnicima", poput smanjenja parafiskalnih davanja za 330 milijuna kuna do kraja godine, restrukturiranje javnih kompanija, pokretanje fonda za srednje i male poduzetnike od 500 milijuna eura za lakše dobivanje kredita, ali i reforma poreznog sustava, koja se planira u prvom kvartalu 2017., a koja bi trebala donijeti "novu politiku poreza koja će stimulirati dodatni rast i povećati konkurentnost", rekao je premijer.
Osvrnuo se i na središnju temu ovogodišnje konvencije HIZ-a "Digitalna ekonomija kao preduvjet rasta hrvatskog izvoza", rekavši da prema nedavnom izvješću EK samo 2 posto kompanija u EU koristi potencijal koji pruža digitalna ekonomija, te da Europa na tom području zaostaje za SAD-om.
"Te inovacije radikalno mijenjaju uvjete svakodnevnog rada, ali tu se ne radi samo o inovacijama, već o novim mogućnostima u prijenosu znanja i pristupu međunarodnim tržštima. Moramo biti u tijeku brzih promjena. Tvrtkama koje se ne prilagode na vrijeme, prijeti stagnacija i pad poslvoanja", zaključio je predsjednik Vlade.