To je to što me zanima!

Otkrili kapsulu: 'Kad se otvori, nek' Hrvati budu složan narod'

Vaš internet preglednik ne podržava HTML5 video
Skrivena poruka je bila u staklenoj kapsuli u izdubljenom kamenu, koji je bio skriven u tornju katedrale. Ondje ga je prije 115 godina stavio graditelj Herman Bolle
Vidi originalni članak

Obnavljajući južni toranj zagrebačke katedrale, pregledavajući stanje svakoga kamena, uočili smo odjednom uklesani natpis: ‘A. D. 1898.’. Jasno, pomislili smo da je riječ tek o jednoj od godina u kojoj je obnavljana katedrala poslije potresa, o restauraciji koja je trajala sve do 1902. No prevarili smo se.

Tako počinje uzbudljiva priča o otkriću do kojeg su došli radnici koji su obnavljali južni toranj katedrale, priča koja podsjeća na trilere Dana Browna. No nije riječ o Da Vinciju nego o drugom velikom graditelju, Nijemcu Hermanu Bolleu, arhitektu i tvorcu zagrebačke katedrale, ali i Mirogoja, đakovačke katedrale...

U kamenu našli vremensku kapsulu

Kad su izvadili kamen koji je ondje prije 115 godina stavio Bolle, primijetili su da je šupalj i u njemu su našli pravu vremensku kapsulu! U kamenu je bila duguljasta staklenka, a u njoj dva ispisana kožna pergamenta. Premda su oni gotovo uništeni od vlage, tekst su s lakoćom dešifrirali u laboratoriju Hrvatskog državnog arhiva. Ondje jasno piše: “A dao dobri Bog, kada iza viekovah opet na javu dodje sadanja spomenica... da se tada nadju svi Hrvati kao dobri katolici, te slavan, složan i slobodan narod”! Staklenka u kojoj se zapis nalazio dar je zagrebačkog staklara te je na njoj ugraviran tekst kojim je poklanja graditeljima. 

Kapsulu danas čuvaju u prostorijama Nadbiskupije, a planiraju je izložiti javnosti u budućemu muzeju katedrale. Nedaleko od mjesta na kojem je bila ta kapsula našli su ploču iz 1939., kad je obnavljana katedrala u vrijeme nadbiskupa Alojzija Stepinca. 

Radnici: 'Ne bojimo se biti na zvoniku'

Na katedrali su trenutačno radnici sisačkog Metalinga, koji skidaju skelu.

- Ne bojimo se biti gore jer smo je i montirali. Sve je čvrsto i radimo s velikim oprezom - rekli su nam radnici. Problem im je zadnjih dana, doduše, stvarao vjetar, koji je i potrgao platnene pregrade.

Veliki arhitekt Herman Bollé uložio je velik trud u gradnju stolne crkve u europskom stilu. Drveno krovište, koje je i danas ondje, najveća je drvena konstrukcija u Hrvatskoj.

Do 1970. godine krov su prekrivali šareni crepovi, kao na crkvi Svetoga Marka na Gornjem gradu. Zbog starosti i istrošenosti zamijenjeni su bakrenim pločama.

- Postoji želja da i krov vratimo u originalno stanje. Jedini problem je zapravo novac - kaže nam glavni nadzorni inženjer Zvonimir Rukavina (70).

- Kad bismo imali novca za sve radove, bili bismo gotovi za pet godina - priznaje inženjer.

Zagrebačka katedrala ušla u 24. godinu obnove

Sada misle promijeniti i dizalo koje se nalazi u južnom zvoniku. Tako bi turistima bilo puno lakše doći do prve galerije, odakle se pruža pogled na grad, a za lijepog vremena može se vidjeti sve do Siska. Zagrebačka katedrala tako polako ulazi u 24. godinu obnove neprestano otkrivajući nove tajne. Danas sve blokove i dijelove rade od kamena travertina koji se dovozi iz Italije. 


- Nalazište našeg čuvenoga kamena bizeka je odavno zatvoreno i zaštićeno, a ovaj talijanski mu je najsličniji kvalitetom i izgledom - kaže nam Zvonimir Rukavina.

Na godinu se utroši oko 40 kubika kamena

Jedan kubični metar stoji oko 1000 eura. Kako bi se obradio, potrebno je izdvojiti još 10.000 eura. Za obnovu se godišnje utroši oko 40 kubika kamena. Posebno su pažljivo na tornjevima obnavljane vodorige, čest arhitektonski motiv kojem ni Bolle nije mogao odoljeti dok je stvarao zvonike. Zanimljivo, vodorige su zapravo mitska bića, najčešće se prikazuju kao glave zmajeva i drugih oblika legendarnih zvijeri koje rigaju vodu iz usta. U keltskoj i germanskoj mitologiji spominju se kao bića koja se kreću noću, a danju se skamenjuju, otimaju i jedu djecu. 

Zagrebačka katedrala skriva i druga mitska bića, pravi bestijarij koji se tumačio porukom graditelja da neobična bića i čudovišta zapravo zajedno čuvaju i brane od zlih sila Božju kuću na zemlji. Posebno misteriozno djeluje prikaz glave u sjevernoj lađi katedrale. Ondje se na visini od oko 20 metara vidi lik koji ima šišmišova krila umjesto ušiju, rogove, brkove i kozju bradu, baš u skladu s popularnom srednjovjekovnom predodžbom vraga. Trenutačno su u tijeku radovi na metalnim pregradama na otvorima zvonika pa je otkrivena unutrašnjost tornja. Zvona na mjestu drže debele hrastove grede. Katedrala ih ima osam. Tri u sjevernom, a pet u južnom tornju. Ispod sjevernog zvonika nalazi se i stan od 50 četvornih metara u kojem je donedavno živio zvonar.

U zvoniku je živjela i Ljiljana Saucha

U zvoniku je prvih nekoliko godina života živjela i TV urednica Ljiljana Saucha

- Tata je radio u ZET-u, ali je često zvonio i čistio katedralu. Mene su čuvale časne sestre. Znale su mi dati tijesto od hostija. To je bila sreća, kao da smo sunce vidjeli - prisjeća se Saucha koja je u tom stanu zadnji put bila prije tri godine. 

- Srce mi je ubrzano radilo. Vratile su se uspomene, no taj stan sad je pust, to više nije adekvatno mjesto za život - priznala je. 

U toranj se neće moći useliti sokolovi i golubovi

Svi kameni kipovi, vodorige i detalji ručno su rađeni, a veliki komadi se obrađuju uz pomoć strojeva. Svaki kip su vratili u prvobitno stanje. Djevicu s malim Isusom su pozlatili, kao i križeve na vrhovima zvonika. Na zaštiti otvora tornjeva danas rade bravari. Te zaštitne pregrade se ne otvaraju te štite zgradu od ulaska golubova i sokolova. Kožne pergamente s porukama našli su u vremenskoj kapsuli.

Najtočnije vrijeme u gradu pokazuju satovi katedrale...

Stari satni mehanizam naručen je iz Beča 1900. Bio je povezan sa svih osam satova na zvonicima. On je još ispravan, ali je stavljen u mirovanje. U funkciji je bio sve do nedavno kad ga je zamijenila moderna tehnologija. Danas satovi podatke dobivaju od atomskog sata iz Frankfurta. Tako oni uvijek prikazuju točno vrijeme.



Idi na 24sata

Komentari 169

  • tost 19.12.2016.

    qamadi yugoslavenska, nije unutrašnji nego unutarnji ,

  • Davor Jurić 30.11.2013.

    Isto ovako imam i ja plan napisati pismo i staviti ga u neku kutiju te ga zakopati duboko u zemlju pa ga možda netko i pronađe za kojih 200-250 godina :))

  • mama2misa 30.11.2013.

    složni smo u tome da nismo složni.....

Komentiraj...
Vidi sve komentare