Bivša hrvatska ministrica vanjskih poslova Marija Pejčinović Burić u srijedu je službeno preuzela funkciju glavne tajnice Vijeća Europe (VE).
- U 70. godišnjici postojanja Vijeća Europe treba se vratiti u izvorne postavke onoga zašto je takva međunarodna organizacija i osnovana. U njenom članku 1. se govori da se radi na miru i prosperitetu u Europi, a sredstvo da se do toga dođe je dijalog - kazala je Pejčinović Burić u prvom razgovoru za hrvatske medije nakon preuzimanja dužnosti.
"Tijekom pet godina svog mandata želim da se vratimo izvorištu i razumijemo zašto nam treba ovakva paneuropska organizacija", poručila je.
Istaknula je kako se Vijeće nalazi u teškom razdoblju jer u Europi ima puno ksenofobije i diskriminacije protiv koje se treba boriti, a kao svoje prioritete u vođenju organizacije izdvojila je poboljšanje dijaloga između tijela, ali i država članica.
"Od prvog ću se dana posvetiti tome da se dijalog pojača i da kroz njega dolazimo do kompromisa. Mislim da je to osnova onoga što Vijeće Europe jest", rekla je.
Naglasila je da će raditi i na vidljivosti organizacije koja je "iznimno važna u vrijeme novih tehnologija", te da ona postane "razumljivija" građanima.
Rekla je i kako je važno postići da poruke Vijeća budu koherentne, jer je dosad bilo slučajeva da su "poruke dolazile s različitih strana, s različitim tonovima", što nije pridonijelo razumijevanju.
Ona je druga žena i prva osoba iz srednje i istočne Europe na tom položaju.
U završnom glasanju pobijedila je belgijskog kolegu Didiera Reyndersa.
Bivša šefica hrvatske diplomacije je u sjedištu VE-a u Strasbourgu iznijela svoju viziju rada i prisegnula kao 14. čelnica organizacije.
Ranije u srijedu, u gradskoj vijećnici u Strasbourgu obilježena je 70. godišnjica VE koja okuplja 47 članica iz Europe i šire regije.
Pejčinović Burić je uz odlazećeg glavnog tajnika, Norvežanina Thorbjorna Jaglanda, bila domaćin svečane sjednice u dvorani u kojoj je 1949. osnovana ta organizacija.
VE je međunarodna organizacija sa sjedištem u Strasbourgu i broji 47 država članica - cijelu Europu osim Bjelorusije i Kosova, te Rusiju, Tursku i države Kavkaza. Hrvatska joj se pridružila 1996.
Vijeće je osnovalo Europski sud za ljudska prava u Strasbourgu, Venecijansku komisiju koja okuplja stručnjake za ustavna pitanja i instituciju povjerenika za ljudska prava.
Jedan od najvećih zagovornika osnivanja Vijeća bio je britanski čelnik Winston Churchill koji je 1949., kad je osnovano, u Zuerichu poručio: "Moramo izgraditi Sjedinjene europske države... Prvi korak je osnivanje Vijeća Europe", stoji na stranicama organizacije.