Mi se sada nalazimo u završnoj fazi uvođenja eura i unatoč svim izazovima na pragu smo ostvarenja jednog od dva strateška cilja dublje integracije u EU, poručio je premijer Andrej Plenković na početku sjednice Nacionalnog vijeća za uvođenje eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj.
Članstvo u eurozoni jamči hrvatskoj državi, hrvatskom gospodarstvu, hrvatskim građanima, našem ukupnom ekonomskom sustavu, naglasio je, veću sigurnost i bolju zaštitu od kriza i ekonomskih šokova.
- Članstvo u eurozoni će omogućiti i niže kamate i veću konkurentnost, a diže nam se i međunarodni rejting. Dakle, ulazimo u klub najrazvijenijih zemalja Europe i najbolje povezanih s najsnažnijim mehanizmima solidarnosti i potpore u trenucima gospodarskih kriza. Kada tome pridodamo šengenski prostor, mi ulazimo u krug samo 15 država koje su članice i NATO-a, EU, europodručja i šengenskog prostora - rekao je.
'Zaštita potrošača je prioritet'
Istaknuo je kako je za iduća četiri mjeseca preostalo još dosta posla.
- Prvi i ključni prioritet je informiranost i zaštita potrošača. Građani moraju biti zaštićeni od bilo kakvih nastojanja da netko lovi u mutnom. Svi se moraju ponašati odgovorno i fer. Drugi dio je provedba zakonodavnih i drugih aktivnosti. Treći je prilagodba gospodarstva i društva u pogledu opskrbe novcem banaka, poduzeća i građana. Ta aktivnost je bitna. Četvrto je osvrnuti se na sve prednosti koje će nam donijeti članstvo u europodručju - rekao je.
Premijer je podsjetio kako od 5. rujna kreće obvezno dvojno iskazivanje cijena u kunama i eurima prema fiksnom tečaju od 7,53450, a s time i intenzivniji nadzor u kojem će se pratiti je korišten ispravan tečaj te jesu li dvojno iskazane cijene i fiksni tečaj konverzije istaknute na jasan, čitljiv, vidljiv i lako uočljiv način.
- Cijene moraju biti istaknute na jasan i vidljiv način, sve mora biti istaknuto da ide in favorem građana. Tu očekujemo i angažman Državnog inspektorata i svih drugih - rekao je pa se osvrnuo na tvrdnje o rastu cijena u zemljama koje su uvele euro.
- Uvodimo euro u specifičnom momentu, to treba imati na umu, sve je veća inflacija u svim zemljama članicama, ali suprotno nekim tvrdnjama iskustvo pokazuje da je rast cijena u zemljama koje su uvele euro bio jednokratan i minimalan između 0,2 i 0,3 postotna boda, što je zanemarivo u sadašnjim stopama inflacije - poručio je..
'Izmijenit ćemo danas 65 zakona, radili smo i na godišnjem'
Odmah nakon sjednice Nacionalnog vijeća održat će se i tematska sjednica Vlade na kojoj će donijeti niz zakonskih izmjena koje Sabor treba usvojiti ove jeseni prije službenog uvođenja eura kao nove valute od 1. siječnja.
- Danas ćemo izmijeniti 65 zakona, Vlada je radila i na godišnjem, nije se tih 65 zakona izmijenilo samo - rekao je Plenković.
Podsjetio je kako na dan uvođenja eura počinje zamjena kune u eure, da će se novac na računima zamijeniti automatski te da ćemo prva dva tjedna moći plaćati u kunama, ali će nam trgovci morati vratiti kusur u eurima. Nakon ta dva tjedna plaćanje se vrši isključivo u eurima.
Zamjena gotovog novca kune za gotov novac eura bit će moguća u bankama i poslovnicama FINA-e te Hrvatske pošte cijelu iduću godinu, a nakon toga će biti moguće bez naknade zamijeniti kune u eure isključivo u HNB-u, ali treba imati na umu da će se novčanice moći zamijeniti bez vremenskog ograničenja, a kovanice tijekom naredne tri godine.
'Životni standard drugih zemalja je išao na bolje'
Plenković je naveo kako su u Sloveniji, koja je ušla u europodručje 2007., bruto plaće do 2021. rasle za 48 posto, cijene za 26 posto, a realan rast bruto plaća rastao je za 22 posto.
- Slovačka je uvela euro 2009. i od tada do 2021. realan porast bruto plaća oko 34 posto, plaće rasle 54, a cijene 20 posto. U Estoniji su od 2011. do 2021. bruto plaće realno rasle 50 posto, isto kao u Litvi, koja je uvela euro zadnja 2015. U Latviji, koja je ušla 2014., realan rast bruto plaća dosegnuo je čak 57 posto. Dakle, ovo su sve primjeri koji empirijski dokazuju da je životni standard, onih država, osobito srednjoistočne Europe, koje su pristupale europodručju, išao na bolje - istaknuo je naglasivši kako je sve to izuzetno važno u trenucima ove globalne energetsko-inflatorne krize.
Potom je premijer dao riječ i ministru financija Marku Primorcu.
- Teško je nakon ovakvog iscrpnog izlaganja reći nešto novo - rekao je na što mu je Plenković dobacio: "Vi ćete dugo biti ministar."
Ministar je istaknuo kako će se dvojno iskazati i ukupni iznos isplaćen radniku, to jest plaću, otpremninu i druga materijalna prava, što bi se već moglo odnositi na plaće za kolovoz, ukoliko će ih poslodavci isplaćivati nakon 5. rujna.
Isti princip se odnosi i na mirovine.
Ministar gospodarstva Davor Filipović naveo je kako je 370 poslovnih subjekata do sada pristupilo etičkom kodeksu.
Viceguverner Michael Faulend je naveo podatak o kamatnim stopama na novoodobrene stambene kredite u zemljama koje nisu uvele euro.
- U Hrvatskoj su ostale na razini tri posto, čak i malo ispod, u Poljskoj su preko osam posto, Mađarskoj i Češkoj se kreću otprilike na oko 4,5 posto - istaknuo je.
Poručio je i da proces pripreme predopskrbe kovanicama i novčanicama eura teče u skladu s planom pri čemu proces kovanja eurokovanica, dodao je, ide i bolje od planiranog.
- Ako se tim tempom i nastavi, sredinom prosinca bi mogla biti iskovana i kompletna predviđena edicija za predopskrbu banaka i drugih institucija te građana - rekao je.
Što se tiče nabave novčanica, podsjetio je kako je sa središnjim banakama eurozona detaljno dogovorena dinamika i količina opskrbe te da će u rujnu i početkom listopada biti zaprimljene tri pošiljke novačnica, a do početka prosinca još tri.
Prve tri pošiljke koje će doći do početka listopada, napomenuo je Faulend, količinski će biti u potpunosti dostatne za proces predopskrbe.